x
x

Smjernice za zbrinjavanje arterijske hipertenzije 2013: novosti za starije osobe

  doc. dr. sc. Davorka Vrdoljak, dr.med.

  02.08.2013.

Novije studije arterijske hipertenzije koje su uključile starije osobe, često su u uzorku imale natprosječno zdrave starije osobe i/ili namjerno isključivale one onemoćale i sklone ortostatkoj hipotenziji. ESC-ESH je strožim probirom i analizom istraživanja provedenih na populaciji starijih načinilo korekciju dosadašnjih preporuka i dalo ih na korištenje u svakodnevnoj praksi svima koji sudjeluju u zdravstvenoj skrbi za starije osobe.

Smjernice za zbrinjavanje arterijske hipertenzije 2013: novosti za starije osobe
Kvaliteta istraživanja iscrpno je procijenjena prema razini dokaza (A-C, gdje A znači najvišu razinu) i stupnju preporuke (I-III, gdje I znači da se takvo liječenje preporuča) Oxfordskog centra za EBM.

Nove smjernice za zbrinjavanje arterijske hipertenzije Europskog društva za hipertenziju (ESH) i Europskog kardiološkog društva (ESC) promovirane su na kongresu ESC u Milanu, 15.lipnja 2013. Njihov pun tekst objavljen je u trima časopisima:

-Journal of Hypertension, (http://journals.lww.com/jhypertension/Fulltext/2013/07000/2013_ESH_ESC_Guidelines_for_the_management_of.2.aspx),

-European Heart Journal (http://www.escardio.org/guidelines-surveys/esc-guidelines/GuidelinesDocuments/guidelines_arterial_hypertension-2013.pdf) i

-Blood Pressure (http://informahealthcare.com/doi/pdf/10.3109/08037051.2013.817814).

Novim smjenicama „van snage“ su stavljene dotad važeće smjernice ESC-ESH iz 2007. godine.

Skupina stručnjaka iz sedamnaest europskih zemalja pod nazivom Task force for the management of arterial hypertenison of the Esh and ESC, razmotrila je mnoga istraživanja iz područja dijagnostike i liječenja arterijskog tlaka, koja su provedena i čiji su rezultati objavljeni u šestogodišnjem razdoblju proteklom od objave prethodnih smjernica za zbrinjavanje arterijske hipertenzije ESH-ESC, 2007.godine. Kvaliteta tih istraživanja je iscrpno procijenjena i vrjednovana prema razini dokaza (A-C, gdje A znači najvišu razinu) i stupnju preporuke (I-III, gdje I znači da se takvo liječenje preporuča) Oxfordskog centra za EBM.

Ciljni arterijski tlak za gotovo sve hipertoničare

Ciljni arterijski tlak za gotovo sve hipertoničare postavljaju vrijednost RR<140/90 mm Hg.

Utemeljeno na smjernicama kardiovaskularne (KV) prevencije ESC-ESH iz 2012, nove smjernice za liječenje hipertenzije istih stručnih društava kao ciljni arterijski tlak za gotovo sve hipertoničare postavljaju vrijednost RR<140/90 mm Hg, s izuzetkom dijabetičara u kojih je preporučena vrijednost nešto niža, RR<140/85 mm Hg, a nešto drugačije ciljne vrijednosti savjetuju se i u osoba starije životne dobi. Time je prethodna ciljna vrijednost arterijskog tlaka RR <130/80 za sve visokorizične bolesnike koja je bila određena smjernicama KV prevencije ESH-ESC iz 2007 „otišla u povijest“.

Osobe starije životne dobi

U smjernicama liječenja hipertenzije ESH-ESC poseban naglasak stavljen je na liječenje starijih.

Osoba starije životne dobi u svijetu je sve više. Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine 17,6% stanovništva Republike Hrvatske bilo je u životnoj dobi od 65 i više godina, pa i Hrvatska sukladno kriterijima Ujedinjenih naroda i Svjetske zdravstvene organizacije (UN/SZO) pripada među zemlje s "vrlo starim stanovništvom". Danas u svijetu živi 605 milijuna osoba životne dobi ≥60 godina, a taj bi se broj do 2025. godine trebao povećati na 1,2 milijardi. Pritom se najveći udio starijeg stanovništva očekuje u Europi, s brojčanim prevladavanjem ženske populacije, koja je u pravilu dugovječnija i nadživi muškarce iste generacije za 5-9 godina. Prema raspoloživim podatcima trenutačno na osobe životne dobi ≥65 godina otpada 20% svjetske populacije, a predviđa se povećanje toga broja na 29% do 2025. godine. Očekuje se i da će se broj osamdesetogodišnjaka, koji su najbrže rastući odsječak populacije starijih u Europi, povećati s 21,4 na 35,7 milijuna. Stoga je i u smjernicama liječenja hipertenzije ESH-ESC poseban naglasak stavljen na liječenje starijih.

Tablica 1. Strategija antihipertenzivnog liječenja starijih osoba

Preporuka

Stupanj preporuke

Razina dokaza

U starijih hipertoničara s RRs≥160 mm Hg postoje čvrsti dokazi da treba smanjiti RRs na 150-140 mm Hg

I

A

U starijih osoba dobrog zdravstvenog stanja dobi <80 godina, treba razmisliti o antihipetenzivnom liječenju pri RRs≥140 mmHg, s ciljem da on bude<140 mm Hg uz uvjet dobrog podnošenja lijekova.

IIb

C

U starijih osoba dobi>80 godina pri RRs≥160 mmHg, preporuča se smanjiti RRs između 150-140 mm Hg, uz uvjet da su dobroj tjelesnoj i mentalnoj kondiciji.

I

B

U onemoćalih starijih osoba (engl frail elderly) odluku o potrebi antihipertenzivnog liječenja donosi liječnik, uz pažljivo praćenje učinaka liječenja.

I

C

Ako se liječenje antihipertenzivima dobro podnosi, valja razmotriti nastavak liječenja i u osamdestim godinama života bolesnika.

IIa

C

Svi antihipertenzivi se preopručuju i mogu koristiti i u liječenju starijih, a u izoliranoj sistoličkoj hipertenziji (ISH), prednost se daje diureticima i antagonsitima kalcijskih kanala.

I

A

  RRs-sistolički tlak

Zašto su ciljne vrijednosti arterijskog tlaka pomaknute ka višim u osoba starije životne dobi?

ESC-ESH je strožim probirom i analizom istraživanja provedenih na populaciji starijih načinilo korekciju dosadašnjih preporuka.

Većina zaključaka o učinkovitosti liječenja arterijskog tlaka u prevenciji neželjenih KV događaja izvedena je iz randomiziranih kontroliranih studija u kojima su osobe starije životne dobi bile brojčano podzastupljene. Stoga su zaključci uglavnom posljedica ekstrapolacije rezultata „s populacije odraslih na populaciju starijih“, što nije opravdano i nosi određene opasnosti. Novije studije arterijske hipertenzije koje su uključile starije osobe, često su u uzorku imale natprosječno zdrave starije osobe i/ili namjerno isključivale one onemoćale i sklone ortostatkoj hipotenziji, a često i izvodile zaključke nakon prekratkog vremenskog perioda praćenja. Stoga je ESC-ESH strožim probirom i analizom istraživanja provedenih na populaciji starijih (referencije 265, 270, 287, 288, 289, 444, 449, 450,451,452,453, 454, 470,471 u punom tekstu smjernica) načinilo korekciju dosadašnjih preporuka i dalo ih na korištenje u svakodnevnoj praksi svima koji sudjeluju u zdravstvenoj skrbi za starije (Tablica 1).

dr. sc. Davorka Vrdoljak. Katedra obiteljske medicine, Sveučilište u Splitu

Šoltanska 2. 21000 Split

VEZANI SADRŽAJ > <