Multipla skleroza predstavlja najčešću imunološki posredovanu demijelinizacijsku bolest središnjeg živčanog sustava. Javlja se u mladoj odrasloj dobi, češće pogađa žene nego muškarce, a točan patofiziološki mehanizam koji se krije iza nje nije još uvijek poznat. Kako bi pacijent dobio odgovarajuću skrb, potreban je multidisplinaran tim, a važan dio tog tima je i ljekarnik. Kao ...
Očekivano trajanje života duševnih bolesnika je za deset do dvadeset godina kraće u odnosu na zdravu populaciju. Uzrok tome je veća stopa suicida i komorbiditeta, no u ovoj populaciji zabilježen je i povećan rizik za naglu srčanu smrt. Kardiovaskularne nuspojave su česte, mahom blage i reverzibilne, ali treba imati na umu da postoje i one sa potencijalno ozbiljnim posljedicama.
Antipsihotici se jasno razlikuju u profilu i ozbiljnosti nuspojava koje izazivaju. Stoga pri odabiru odgovarajućeg antipsihotika, za svakog pojedinog pacijenta, treba uzeti u obzir ne samo učinkovitost, već i ukupni farmakodinamski profil. Refrakternost na monoterapiju i dugotrajno prisutna negativna simptomatologija često je razlog za kombiniranje antipsihotika. Kombiniranje mora biti ...
Neurorazvojni ishodi u školskoj dobi za djecu rođenu kao ekstremni prematurusi (<28 tj. gestacije)
Farmakoterapija je dominantni oblik liječenja HFrEF (zatajivanje srca sa smanjenom istisnom frakcijom) i prethodi svim drugim terapijskim opcijama. Osnovni cilj medikamentozne terapije djelovanje je na renin-angiotenzin-aldosteronski, te simpatički (autonomni) živčani sustav. Lijekovi s povoljnim efektom na spomenute elemente neophodna su, temeljna terapija kod svakog bolesnika s reduciranom ...
U liječenju multiple skleroze ključan je induvidualni pristup svakom pacijentu koji zahtijeva poznavanje samog pacijenta i njegove bolesti. Potrebno je poznavati mehanizme djelovanja lijekova, način primjene i mogućnost nastanka nuspojava. Većina lijekova za liječenje multiple skleroze je imunomodulatorna ili imunosupresivna, pa su pacijenti često pod rizikom od infekcija ili malignih ...
Antipsihotici su lijekovi koji svoj razvoj i primjenu započinju otkrićem klorpromazina, prvog antipsihotičnog lijeka koji je uveo revoluciju u psihijatrijsko liječenje. Danas u svijetu ima preko 70 molekula antipsihotika. Postoje različite klasifikacije antipsihotika, koje se rabe u psihijatrijskoj praksi, a podjela na generacije najviše zadržala u primjeni.
Što više ljudi obolijeva i što više dokaza se prikuplja o utjecaju SARS-CoV-2 virusa na zdravlje to postaje jasnije da COVID-19 bolest može imati i dugotrajniji utjecaj na različite organske sustave. Sindrom dugog COVID-a može se razviti u svih oboljelih bez obzira na kliničku sliku akutne bolesti. Pacijentima sa simptomima dugog COVID-a treba pristupiti holistički. Svaki pacijent može ...
Antipsihotici se najčešće koriste u liječenju psihotičnih poremećaja, od kojih shizofrenija predstavlja stalni izazov unatoč pojavi sve većeg broja novih antipsihotika na tržištu. Danas se smatra da, otprilike, jedna trećina pacijenata sa shizofrenijom ima slab odgovor na antipsihotike. Stoga se pribjegava polifarmaciji tj. istodobnom liječenje više od jednim antipsihotikom.
Primjena antipsihotika kod posebnih populacije, u koje ubrajamo starije osobe, djecu, trudnice i dojilje, nosi sa sobom mnoge dileme, rizike i opasnosti. Antipsihotici i u odraslih imaju dosta terapijskih ograničenja i brojne nuspojave, ograničenja u neuropedijatriji su znatna i često su samo pomoć uz druge metode liječenja. A tijekom trudnoće uvijek valja odvagnuti koristi za majku i ...
