Rad definira okvir sastavljen od 58 kompetencija strukturiranih u 5 važnih domena: odrednice zdravlja, biomedicinska informatika, praktična primjena, participativno zdravlje i bioetika, zajedno s međusektorskom domenom koja utječe na ukupnu izvedbu kompetencija povezanih sa svakom od njih. Isto tako, identificirano je 6 stručnih profila na koja se ovaj prijedlog odnosi, a to su: zdravstvena njega, laboratorij, digitalno zdravstvo, zdravlje zajednice, istraživanje te upravljanje i planiranje. U članku su i predložene klasifikacije za svaku kompetenciju. U nastavku donosimo koja bi znanja bila potrebna iz medicinske informatike.

Znanja potrebna iz medicinske informatike:

• Razlike između podataka, informacija i znanja i njihov odnos
• Najrelevantnije izvore i vrste podataka u području personalizirane precizne medicine, kao i informacije koje svaki od njih može pružiti
• Primarno i sekundarno korištenje zdravstvenih podataka i glavnih baza podataka, uz njihovu primjenu u određenim područjima djelovanja
• Strategije za poboljšanje kvalitete podataka
• Životni ciklus podataka i važnost usklađenosti s FAIR (engl. Findability, Accessibility, Interoperability, and Reusability) načelima kako bi se omogućila njihova upotreba
• Dijeljenje podataka, informacija i znanja generiranih u okviru personalizirane precizne medicine, kao i glavnih nacionalnih i međunarodnih inicijativa u upravljanju zdravstvenim podacima
• Upravljanje podatcima
• Mehanizmi koji jamče povjerljivost, zaštitu i sigurnost i/ili održavanje anonimnosti u pohranjivanju zdravstvenih podataka i informacija, osiguravajući pravo na privatnost i prikladno korištenje informacija
• Najčešći resursi za pohranu podataka (centralizirane/sjedinjene baze podataka) i mogućnosti koje nudi svaki
• Glavnu ontologiju i normizaciju standarda u području zdravstva koji bi olakšali interoperabilnost i razmjenu podataka
• Uključivanje informacija u elektronički zdravstveni karton na odgovarajući način kako bi se osigurala kvaliteta koja jamči da će se kasnije koristiti
• Zakonodavni okvir o korištenju i upravljanju osjetljivim podacima i digitalnim pravima: europska uredba GDPR (General Data Protection Regulation) i nacionalna uredba OLPDPGDR (Organic Law 3/2018 on Personal Data Protection and Guarantee of Digital Rights).
• Analiza podataka i interpretacija informacija
• Dostupne metodologije za provođenje analize podataka: kako se analiza provodi, poteškoće i ograničenja koja predstavlja, kvaliteta podataka itd.
• Softver dostupan za korištenje u trenutnoj kliničkoj praksi
• Programski jezici u analizi zdravstvenih podataka
• Glavni tehnološki trendovi koji će biti važni u neposrednoj budućnosti (npr. umjetna inteligencija, veliki podaci, podatci na Internetu itd.)