Stres je također povezan s hipertenzijom i drugim vaskularnim rizičnim čimbenicima koji su povezani i sa Alzheimerovom i vaskularnom demencijom. I epidemiološke studije pokazuju kako stresni životni događaji i posttraumatski stresni poremećaj povećavaju rizik od kognitivnog propadanja.

Kako bi otkrili utjecaj stresa svakodnevnog života, tj. uzrokovanog poslom, obiteljskim obavezama i slično, autori su ispitali razinu stresa putem upitnika u 1415 žena srednje dobi koje su potom pratili 35 godina i procijenili pojavu demencije. Ispitana je pojava stresa koji je trajao barem mjesec dana, a bio je povezan uz posao, zdravlje ili obitelj. Stres je definiran kao osjećaj nervoze, tenzije, iritabilnosti, straha, anksioznosti ili poremećaja sna. Odgovori su gradirani od 0 - „bez perioda stresa" do 5 - „konstantni stres unatrag 5 godina". Demencija je dijagnosticirana nakon neuropsihijatrijskog testiranja, a određena je i podvrsta demencije.

Od 1415 žena koje su ušle u studiju, 161 je razvila demenciju tijekom 35 godina praćenja. Alzheimerovu je bolest razvilo 105 žena, 40 vaskularnu demenciju, a 16 druge vrste. Prosječno je vrijeme oboljevanja bilo 25 godina, a prosječna starost u tom trenutku bila je 76 godina. Konstantni stres značajno je povezan s razvojem Alzheimerove demencije, čak i nakon prilagodbe za sve druge moguće rizične faktore. Ako se stres javljao rjeđe (samo jedan period unatrag 5 godina) ili prije više godina povezanosti nije bilo.

Rezultati ukazuju na povezanost stresa i Alzheimerove demencije, dok je nedostatak veze s čistom vaskularnom demencijom objašnjen ranijom smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti kod ove skupine bolesnika. Autori naglašavaju da je moguće da ova povezanost nije uzročno-posljedična, već da je stres tj izražen odgovor na njega prediktor ili rani marker demencije. Promjene u mozgu povezane s AD počinju vjerojatno i 20-30 godina prije nastupa klinički vidljive bolesti pa se ne može isključiti mogućnost da ove promjene povećavaju osjetljivost na stres. Nadalje, smanjena osjetljivost na stres može biti i uzrok i posljedica različitih faktora, poput socioekonomskog statusa, vrste prehrane, pušenja, hipertenzije, centralne debljine, fizičke aktivnosti i slično. Kako bi objasnili neurobiološke mehanizme ove povezanosti potrebne su daljnje studije.