Otprilike 35.6 milijuna ljudi živjelo je s demencijom 2010.g., ali će se ta brojka udvostručiti na 65.7 milijuna do 2030., tvrdi UN-ova zdravstvena Agencija. Do 2050. očekuje se utrostručenje broja dementih na 115.4 milijuna. "Brojke su već velike, a vrlo brzo rastu", kaže dr. Shekhar Saxena, voditelj Odjela za mentalno zdravlje WHO-a.

Većinu dementnih pacijenata zbrinjava rodbina koja podnosi financijski teret procijenjen na vrijednost od 604 milijardi dolara. U svom prvom značajnom izvješću WHO-a o ovoj temi stoji kako će financijski teret rasti čak brže nego broj novih slučajeva demencije. "Katastrofalan trošak tjera milijune domaćinstava ispod granice siromaštva", upozorila je ravnateljica Agencije, Margaret Chan.

Demencija, bolest mozga koja utječe na pamćenje, ponašanje i sposobnost za obavljanje čak i najobičnijih poslova, uglavnom pogađa starije ljude. Vjeruje se da je u oko 70% slučajeva uzrok Alzheimerova bolest.
U posljednjih je nekoliko desetljeća demencija postala veliki javnozdravstveni problem u bogatim zemljama. No, s populacijom u zemljama niskog i srednje visokog dohotka gdje se predviđa brzi rast i starenje populacije u narednim desetljećima, WHO apelira na veću javnu svijest i bolje programe podrške posvuda.

Očekuje se da će udio slučajeva u zemljama niskog i srednje visokog dohotka porasti s današnjih nešto manje od 60%, na više od 70% do 2050.
Do sada samo osam zemalja, uključujući Britaniju, Francusku i Japan imaju nacionalne programe na temu demencije. Nekoliko drugih, kao što su SAD, imaju planove na državnoj razini.

Dok se u Izvješću izbjegava davanje posebnih preporuka vodećim politikama, poziva ih se na žurno rješavanje izazova demencije.
Rastuća gospodarstva poput Kine, Indije i Brazila, imaju funkcionirajući sustav zdravstvene skrbi, ali nemaju kapacitet da se nose s velikim rastom demencije, izjavio je Saxena.

Osiguravanjem broja liječnika i medicinskih sestara mogu se rano uočiti simptomi, jer je prekasno uspostavljena dijagnoza jedna od prepreka boljem liječenju. Čak i u bogatim zemljama, previdi se više od polovice slučajeva demencije sve dok bolest ne dosegne kasnu fazu, navodi se u Izvješću.
Jedna od najčešćih zabluda jest da je demencija neizbježna.

"Većina ljudi smatra demenciju normalnim znakom starenja, što nije točno. Stariji ljudi imaju probleme pamćenja i kognicije, ali demencija je bolest s mnogo bržim simptomima i progresijom." Oni loše liječeni ili zanemarivani bolesnici s demencijom mogu postati izolirani i ranjivi, posebno ako imaju loš vid ili sluh.

I bogate zemlje poput SAD-a trebaju ponovno promisliti o modelu smještanja dementnih pacijenata u ustanove, kazao je Saxena. "To je pogreška koju su učinile neke razvijene zemlje, jer nije ni financijski održiv niti pruža najbolju njegu". Za Saxenu, povećana stopa demencije paradoks je medicinskog napretka.

"Što više napredujemo, možemo očekivati više problema s demencijom, a mi moramo biti spremni na to".

Izvornik: ap.org
Preveo: Slaven Falamić, mag.pharm.