Kako najbolje provoditi kardiovaskularnu prevenciju?
29.01.2012.
Prediktori kvalitete kardiovaskularne prevencije istraženi su u višerazinskom presječnom istraživanju i objavljeni u CMJ-u. Bolja kvaliteta prevencije kardiovaskularne bolesti može se postići u ambulantama s manjim brojem bolesnika uz dobar informatički sustav za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i uz organizaciju obrazovanja o prevenciji.
Cilj Pokušati razviti model prediktora kvalitete procesa kardiovaskularne prevencije među pacijentima s visokim rizikom obolijevanja od kardiovaskularne bolesti.
Postupci Prikupili smo slučajni uzorak pacijenata iz registara 36 ordinacija obiteljske medicine s visokim rizikom obolijevanja od kardiovaskularne bolesti (engl. CVD) bez dijabetesa i bez utvrđene kardiovaskularne bolesti. Podaci su prikupljeni pregledom bolesničkih kartona i upitnicima o obilježjima pacijenata i prakse. Definirali smo proces skrbi kao zavisnu varijablu analizom glavnih komponenti i testirali odnos procesa s nekoliko nezavisnih varijabli (obilježja liječnika, pacijenata i prakse) a kako bismo istražili utjecaj nezavisnih varijabli (prediktora) na proces skrbi proveli smo višerazinsku regresijsku analizu u kojoj su pacijenti tvorili nižu razinu unutar razine koju su tvorili liječnici/praksa (druga razina).
Rezultati Višerazinska regresijska analiza uključila je 645 pacijenata iz 36 prakse (74,1% završnog uzorka). Obilježja pacijenata koja su predviđala veću kvalitetu procesa prevencije kardiovaskularne bolesti bili su mlađa dob (t=-4,94, 95% raspon pouzdanosti [engl. CI] -0,018 do -0,008) i niži socioekonomski status (t=-2,18, 95% CI -0,195 do -0,010). Obilježja prakse koja su predviđala veću kvalitetu procesa prevencije kardiovaskularne bolesti bila su manja veličina prakse (t=2,83, 95% CI 0,063 do 1,166), dobar informatički sustav za prevenciju kardiovaskularne bolesti (t=3,15, 95% CI 0,030 do 0,282), i organizacija obrazovanja o prevenciji kardiovaskularne bolesti (t=3,19, 95% CI 0,043 do 0,380).
Zaključak Ovo istraživanje pokazalo je da se kvaliteta kardiovaskularne prevencije može mjeriti kao složeni ishod a daljnja istraživanja trebala bi razviti ovaj pristup i istražiti utjecaj nekoliko obilježja praksi i pacijenata na kvalitetu prevencije kardiovaskularne bolesti na međunarodnoj razini.
Davorina Petek, Anuška Ferligoj, Rok Platinovšek, Janko Kersnik