Probir za rak prostate smanjuje smrtnost, ali dovodi do pretjerane dijagnoze
David Čičić, dr. med.
13.08.2014.
Prema najnovijim podacima iz Europske randomizirane studije za probir karcinoma prostate (The European Randomized Study of Screening for Prostate Cancer; ERSPC) rutinski probir mjerenjem koncentracije prostata specifičnog antigena (PSA) značajno smanjuje smrtnost od karcinoma prostate.
Rezultati istraživanja su pokazali 15% manju smrtnost 9 godina nakon početka probira, dok je 11 godina nakon početka probira smrtnost reducirana za 22%.
Prema najnovijim podacima iz Europske randomizirane studije za probir karcinoma prostate (The European Randomized Study of Screening for Prostate Cancer; ERSPC) rutinski probir mjerenjem koncentracije prostata specifičnog antigena (PSA) značajno smanjuje smrtnost od karcinoma prostate. Ipak, kontroverza ostaje zbog velike učestalosti pretjerane dijagnoze i pridruženih komplikacija te se rutinsko provođenje probira još uvijek ne preporuča. Najnovije informacije iz ERSPC studije objavljene su u časopisu The Lancet.
ERSPC studija je pokrenuta 1993. godine s ciljem utvrđivanja utjecaja probira za karcinom prostate mjerenjem razine PSA na smanjenje smrtnosti. Istraživanje je obuhvatilo više od 162 000 muškaraca u dobi 50-74 godine iz osam europskih zemalja: Belgija, Finska, Francuska, Italija, Nizozemska, Španjolska, Švedska i Švicarska. Sudionici istraživanja podijeljeni su u dvije skupine. U jednoj skupini je proveden probir svake 4 godine (u Švedskoj svake 2 godine), dok je druga predstavljala kontrolnu skupinu. Muškarci kod kojih je koncentracija PSA bila ˃3.0 ng/ml upućeni su na biopsiju.
Rezultati istraživanja su pokazali 15% manju smrtnost 9 godina nakon početka probira, dok je 11 godina nakon početka probira smrtnost reducirana za 22%. Nakon 13 godina praćenja nije opažen daljnji napredak te je smrtnost bila 21% manja u skupini u kojoj je vršen probir u odnosu na kontrolnu skupinu, iako su muškarci kod kojih je zbilja proveden probir imali 27% manji rizik smrti od karcinoma prostate.
Ipak, apsolutna korist probira je neprestano rasla. Broj muškaraca kod kojih je potrebno napraviti probir da bi spriječili jednu smrt od karcinoma prostate dramatično je smanjen s 1410 nakon 9 godina na 781 nakon 13 godina. Potreban broj postavljenih dijagnoza i liječenja za sprječavanje jednog smrtnog ishoda smanjio se s 48 na 27.
„Probir pomoću PSA doprinosi znatnom smanjenju smrtnosti od karcinoma prostate, sličnom ili čak većem nego kod probira za rak dojke. Ipak, pretjerana dijagnoza je postavljena u 40% slučajeva otkrivenih probirom što nosi rizik od nepotrebnog liječenja i čestih nuspojava kao što su inkontinencija i impotencija,“ tvrdi vodeći autor istraživanja, profesor Fritz Schröder. Profesor zaključuje da vrijeme za provođenje probira na razini populacije još nije stiglo i da su potrebna dodatna istraživanja u svrhu smanjenja pretjerane dijagnoze.