x
x

Zatajenje bubrega zbog opstrukcije uvećanom prostatom - prikaz bolesnika

  Marijana Leko Kovač, dr.med

  04.12.2015.

Iako je često, lako se dijagnosticira i učinkovito se liječi, dobroćudno uvećanje prostate izazov je za liječnika obiteljske medicine jer je teško postići zadovoljavajući obuhvat ciljane populacije.

Zatajenje bubrega zbog opstrukcije uvećanom prostatom - prikaz bolesnika

Uvod

Cilj liječenja je spriječiti/usporiti progresiju bolesti, ublažiti simptome donjeg mokraćnog sustava i tako poboljšati kvalitetu života, te umanjiti rizik od razvoja komplikacija.

Simptomi donjeg mokraćnog sustava povezani s dobroćudnim uvećanjem prostate javljaju se u četvrtine muškaraca u 50-tima, trećine muškaraca u 60-tima i u polovice muškaraca starijih od 80 godina. Hiperplazija prostate događa se u 40 do 50% muškaraca u dobi između 51 i 60 godina, te u više od 80% muškaraca starijih od 80 godina (1, 2).

Dobroćudno uvećanje prostate važan je javnozdravstveni problem, jer je više od pola milijuna muškaraca u Hrvatskoj u dobi između 45 i 64 godine. Riječ je o radno aktivnim muškarcima pred kojima je, prema očekivanom trajanju života za muškarce u Hrvatskoj, otprilike 20 godina kvalitetnog života (3, 4).

Smetnje mokrenja zbog uvećane prostate nepovoljno utječu na kvalitetu života bolesnika, a opstrukcija izlaznog dijela mokraćnog mjehura može dovesti do ozbiljnih komplikacija koje mogu ugroziti život, poput potpune nemogućnosti mokrenja (akutne retencije urina) i oštećenja bubrežne funkcije (opstruktivne uropatije).

Ostale komplikacije opstruirajuće prostate uključuju hematuriju, ponavljajuće infekcije mokraćnog sustava, stvaranje kamenaca u mokraćnom mjehuru, zadebljanje stijenke mokraćnog mjehura, erektilnu disfunkciju (5-7).

Cilj liječenja je spriječiti/usporiti progresiju bolesti, ublažiti simptome donjeg mokraćnog sustava i tako poboljšati kvalitetu života, te umanjiti rizik od razvoja komplikacija. 

Prikaz bolesnika

U siječnju 2014. godine, 65-godišnji muškarac zaprimljen je na hitan prijam kliničke bolnice zbog progresivne zaduhe, palpitacija, tremora glave i obje ruke, osjećaja slabosti, edema obje potkoljenice. Afebrilan, održane svijesti, no uspavan. RR 150/90, resp. 15/min, SpO2 90%. Abdomen osjetljiv, palpabilan globus vesicalis. Postavljen urinarni kateter, verificira se retencija urina od 3 000 mL uz pojavu makrohematurije.

Obiteljska anamneza neupadjiva, a sam bolesnik navodi kako nije bio ni kod kakvog liječnika od mladosti. Ne uzima nikakve lijekove redovito. Povremeno je uzimao lijekove protiv želučane kiseline, koje bi sam kupio u ljekarni. Puši jednu kutiju cigareta dnevno posljednjh 40 godina. Po zanimanju soboslikar i ličilac, zaposlen.

U posljednje vrijeme slabo je podnosio napor na poslu, brzo bi se zapuhao. Nevoljko priznaje kako mu se čini da je ipak manje mokrio posljednjih dana, no nije imao apetita niti je osjećao žeđ. Navodi kako nije imao poteškoća s mokrenjem, no prije nekoliko godina, znao je uzimati nekoliko tableta preparata uljane repice od kolege s posla. Heteroanamnestički, od supruge se doznaje samo da u zadnjih tjedan dana većinu dana prespava, no nekih posebnih tegoba nije navodio.

Iz laboratorijskih nalaza:

E 2,49x10e12/L, Hb 68 g/L min, Hct 0,277 L/L, MCV 101,2 fL

MCH 30,3 pg, MCHC 325 g/L, kreatinin 1320 umol/L, Ureja 24 mmol/L, PSA 30 ug/L, fPSA 36%, Ca 1,95 mmol/L, P 1,39 mmol/L, Na 136 mmol/L, K 6 mmol/L,

CRP 28,2 mg/L, ukupni proteini 59 g/L, albumini 34 g/L.

U acidobaznom statusu:

pH 7.419, pCO2 3,73 kPa, pO2 4,75 kPa, BE -4,2, ukupni bikarbonati 19,2 mmol/L, SaO2 0,692

Fe 6,1 umol/L, TIBC 47,7 umol/L, UIBC 41,6 umol/L, feritin 360 ng/mL,

Urin: krv +++ , E 142, L 43, proteini ++, urinokultura sterilna.

Zbog visokih vrijednosti kreatinina odmah se postavi centralni venski kateter i započne hemodijaliza. Tijekom hospitalizacije postavljene su i nefrostome bilateralno, koje uredno dreniraju, no bez bitnije dinamike ureje i kreatinina. Anemija se djelomično korigira transfuzijama koncentrata eritrocita.

UZ abdomena: hidronefroza III stupnja obostrano. Izrazito uvećana prostata, procijenjenog volumena 150 mL, s naglašenim intravezikalnim režnjem, imprimira ili infiltrira dno mokraćnog mjehura.

Nefrostomografija verificira dilataciju kanalnog sustava obostrano III-IV stupnja.

Uretrocistoskopija: izraziti edem sluznice mokraćnog mjehura, bez vidljivih egzofita, uz uvećanu prostatu koja odiže vrat mokraćnog mjehura.

 

RTG srca i pluća: srce hipertonično, bez znakova izljeva.

Biopsijom prostate, citološkom analizom urina i cistoskopijom isključeni su maligni procesi prostate i mokraćnog mjehura.

Postave se sljedeće dijagnoze: Retentio urinae completa, anaemia secundaria, hyperplasio prostatae, insufficientia renalis chronica.

Zaključeno je kako je riječ o bolesniku u završnom stadiju bubrežne bolesti, primljenom putem hitne službe u kliničkoj slici uremije s hipervolemijom i poremećajem stanja svijesti.

Bolesnik je iz bolnice otpušten na kućnu njegu s postavljenim centralnim venskim kateterom, nefrostomama obostrano i trajnim urinarnim kateterom.

Preporučena je sljedeća terapija:

Pripravak za dijetalnu prehranu bolesnika na dijalizi 2x1, tamsulozin 0,4 mg 1x1, dutasterid 0,5 mg, 1x1, kalcijev karbonat 1g 3x1, folna kiselina 5 mg 1x1, furosemid 40 mg 1 tbl pp, pantoprazol 40 mg 1 tbl pp.

Nužno je nastaviti hemodijalizu tri puta tjedno, uz izmjenu urinarnog katetera svaka tri tjedna. Kontrola urologa preporuča se za mjesec dana.

Rasprava

Posljedice kasnog dijagnosticiranja

Zanemarivanje simptoma donjeg mokraćnog sustava povezanih s uvećanom prostatom i odgađanje posjeta liječniku za ovog je bolesnika dovelo do najnepovoljnijeg ishoda. Postao je kroničnim bolesnikom, trajno nesposobnim za rad, sa sniženom kvalitetom života, i skromnim prihodima od invalidske mirovine.

Bolesnik je sada, iz administrativnih razloga, primoran redovito dolaziti u ordinaciju obiteljskog liječnika. Gotovo dvije godine nakon prve hemodijalize, i dalje negira suodgovornost za nastalu promjenu zdravstvenog stanja. Čudi se kako su mu bubrezi odjednom zatajili. Prisutnost trajnog urinarnog katetera gotovo niječe. Ipak, suradljiv je kad je riječ o uzimanju preporučene terapije.

Iako tri puta tjedno sanitetskim prijevozom odlazi na hemodijalizu, nije u potpunosti nezadovoljan svojom svakodnevnicom: odlazi u nabavu, šeće naseljem, druži se sa susjedima, s kojima razmijeni i koji savjet o zdravlju.

Ovaj je muškarac bio nevidljiv zdravstvenom sustavu sve do trenutka u kojemu je postao kroničnim bolesnikom. Obiteljski liječnik upoznao se s bolesnikom u vrlo složenoj situaciji, kada je otpušten iz bolnice u neznatno poboljšanom stanju, sa “cjevčicama koje vire na sve strane iz njega”.

Neka od osnovnih načela rada u obiteljskoj medicini, u kojemu liječnik poznaje svog pacijenta, još bolje, njegovu obitelj i pruža im kontinuiranu skrb te spriječava nastanak bolesti, u ovom slučaju su izostala.

Za obiteljskog liječnika ovo je zahtjevna situacija u kojoj valja započeti stvaranje suradnog odnosa s bolesnikom.

Smetnje mokrenja bile su zabranjena tema za ovog bolesnika. Nijekao je simptome, javio se u hitnu službu na nagovor supruge kad je već bio u životno ugrožavajućem stanju.

Tijek bolesti u ovog bolesnika prije bolničkog liječenja ostaje nepoznat, no težina kliničke slike pri prijemu, proteinurija, metabolička acidoza i anemija u laboratorijskim nalazima, glomerularna filtracija procijenjena na manje od 5 mL/min, ultrazvučni nalaz smanjenih bubrega obostrano, prostata volumena 150 mL, promjene stijenke mokraćnog mjehura i tri litre retiniranog urina govore u prilog dugom trajanju bolesti.

Klinička slika pri prijemu i laboratorijski nalazi uobičajeni su za terminalnu fazu bubrežne insuficijencije.

Nakupljanje krajnjih produkata metabolizma uzrokovalo je umor, gubitak apetita i neurološke znakove.

Normocitna, normokromna anemija uobičajen je nalaz, a nastaje najviše zbog manjka eritropoetina (8).

Praćenje bolesnika i komorbiditeti

Nedugo nakon otpusta iz bolnice, konstruirana je arteriovenska fistula na lijevoj ruci, koja je nakon 10 mjeseci prestala funkcionirati. Do uspostavljanja funkcije nove fistule na podlaktici dominantne, desne ruke, bolesnik je dijaliziran putem centralnog venskog katetera.

Nefrostome su odstranjene mjesec dana nakon otpusta iz bolnice. 

Infekcija mokraćnog sustava

Prisustvo stranih tijela, poput centralnog venskog katetera, nefrostoma i trajnog urinarnog katetera povećava rizik od infekcija.

Tako je bolesnik u dva navrata ambulantno liječen ciprofloksacinom zbog infekcije mokraćnog sustava. Prije uvođenja lijeka, uzeta je urinokultura, i zamijenjen je kateter.

Liječenje je provedeno prema nacionalnim smjernicama Interdisciplinarne sekcije za kontrolu rezistencije na antibiotike (ISKRA) za antimikrobno liječenje infekcija mokraćnog sustava u bolesnika s prisustvom stranog tijela. Smjernica Hrvatskog zavoda za zdrastveno osiguranje dopušta propisivanje ciprofloksacina samo po preporuci bolničkog specijalista, stoga je bolesnika bilo potrebno uputiti na konzultaciju urologu.

U urinu iz vrećice katetera nađu se proteini 2, E 105, L 1211, u sedimentu nakupine leukocita 129, bakterije 60, sluz, amorfni kristali, a u urinokulturi, broj uzročnika 10e4, Pseudomonas aeruginosa, Enterococcus faecium, Presudomonas spp.

U trajno kateteriziranih bolesnika, bakteriurija (često s dva i više uzročnika) i leukociturija očekivan su nalaz, te se antimikrobno liječenje provodi samo nakon pojave simptoma (9).

Makrohematurija

Također, u dva je navrata bolesnik bio hospitaliziran zbog pojave makrohematurije, zbog čega je ponovno liječen nadoknadom eritrocita.

Zbog dugotrajne opstrukcije, stijenka mokraćnog mjehura postala je trabekulirana, zadebljana i edematozna. Uz promjene stijenke mokraćnog mjehura, rizik od nastanka makrohematurije povećava i produljeno vrijeme krvarenja u bubrežnoj insfucijenciji (8).

Farmakoterapija

Bolesnik je isprva liječen antagonistom alfa1-adrenoreceptora tamsulozinom i inhibitorom 5-alfa-reduktaze dutasteridom. Uspješnost liječenja evaluirana je 12 mjeseci nakon početka liječenja. Ultrazvučno je volumen prostate procijenjen na 120 mL. Zbog prisutnosti trajnog urinarnog katetera, nije bilo moguće procijeniti učinak lijekova na smetnje mokrenja. Liječenje tamsulozinom i dutasteridom je prekinuto.
 
U trajnoj su terapiji ovog bolesnika pripravak za dijetalnu prehranu bolesnika na dijalizi, furosemid koji regulira krvni tlak i pospješuje eliminaciju tekućine, kalcijev karbonat koji veže fosfate i održava razinu kalcija, folna kiselina za profilaksu manjka folata i pantoprazol prema potrebi. 

Poremećaji elektrolita i hiperparatireoidizam

Hiperfosfatemija i smanjeno stvaranje kalcitriola u bubrežnoj insuficijenciji dovode do hipokalcemije, što potiče izlučivanje paratireoidnog hormona. Sekundarni hiperparatireoidizam nepovoljno utječe na utječe na živčanu funkciju, potiče stvaranje vaskularnih i tkivnih kalcifikacija, kao i resorpciju kalcija iz kostiju (8).

Potrebno je redovito kontrolirati razine elektrolita, kalcija, fosfata, parathormona i alkalne fosfataze u svrhu očuvanja živčanih funkcija, zdravlja kostiju i srca, uz redovito uzimanje kalcijevog karbonata. 

Peptički ulkus

U bolesnika s bubrežnom insuficijencijom zadržava se gastrin. Nastaju erozije i peptički ulkusi želuca i dvanaesnika što uzrokuje krvarenja (8).

Stoga je za ovog bolesnika značajan podatak o potrebi uzimanja inhibitora protonske pumpe i preporučljivo je učiniti gastroskopiju. 

Prestanak pušenja

U bolesnika na hemodijalizi koji su pušači, hipertoničari, dijabetičari i u bolesnika s dislipidemijom, ubrzan je razvoj ateroskleroze (8).

Trenutno je u bolesnika krvni tlak dobro reguliran, a glikemija i lipidogram urednih su vrijednosti. Zato je u bolesnika vrijedno započeti savjetovanje o prestanku pušenja.

PSA

Početna vrijednost prostata specifičnog antigena određena u siječnju 2014. godine iznosila je 30 ng/mL. Kasnije je zabilježen pad vrijednosti na 11,5 ng/mL, odnosno 13,3 ng/mL, uz omjer f/t PSA 36%. Digitorektalno je prostata velika, glatka, simetrična i bezbolna. Biopsija prostate s osam uzoraka učinjena je u ožujku 2014. godine, s negativnim nalazom.

U ovog bolesnika očekivano trajanje života je nešto kraće od 10 godina. Agresivno liječenje eventualnog karcinoma prostate vjerojatno nije opravdano.

Smetnje mokrenja i spolne moći

Liječnik treba zapodjenuti razgovor o smetnjama mokrenja, a alate poput IPSS upitnika, dnevnika mokrenja, pisanih edukativnih materijala i naručivanja na kontrolne preglede koristiti za stvaranje odnosa povjerenja i osnaživanje bolesnika.

Smetnje mokrenja i/ili spolne moći mogu znatno ometati bolesnika u svakodnevnom životu. Ipak, bolesnici nerado govore o tome, dijelom zbog toga što smatraju da je to normalan dio starenja i da nema učinkovitog liječenja. Također, prisutan je strah od dijagnoze zloćudne bolesti i neugodnih postupaka poput digitorektalnog pregleda ili biopsije prostate.

Stoga liječnik treba zapodjenuti razgovor o smetnjama mokrenja, a alate poput IPSS upitnika, dnevnika mokrenja, pisanih edukativnih materijala i naručivanja na kontrolne preglede koristiti za stvaranje odnosa povjerenja i osnaživanje bolesnika. 

Psihološki pristup

Upravo se iz primjera ovog bolesnika vidi koliko može biti snažan strah od bolesti i traženja pomoći. U obiteljskoj medicini upravo je ključan bolesnikov doživljaj simptoma, koji određuje vrijeme do javljanja liječniku.

Muškarci rjeđe nego žene posjećuju obiteljskog liječnika i odlaze u ljekarnu. Mogući su razlozi takvog ponašanja nemogućnost izostajanja s posla, nedostupnost liječnika i slično. Vjerojatnije je, ipak, kako je odgađanje posjeta liječniku više uvjetovano društvenom ulogom muškarca kao neranjivog hranitelja obitelji kojemu ne pristaju smetnje mokrenja/spolne moći. Općenito, muškarci nerado razgovaraju o zdravstvenim tegobama i vjerojatnije je da će liječnika posjetiti na poticaj ženskog člana obitelji, majke ili supruge (10).

Dobra organizacija rada u ordinaciji (uređivanje radnog vremena, mogućnost telefonskog i savjetovanja elektroničkim putem, informatička podrška koja izdvaja osiguranike određene dobi koji nisu posjetili liječnika) i timski rad (liječnik, medicinska sestra u ordinaciji, patronažna sestra, ljekarnik) od posebne su važnosti u provođenju svih preventivnih aktivnosti u obiteljskoj medicini.

U praksi, veliki dio radnog vremena medicinske sestre u ordinaciji konzumiran je telefonskim pozivima, a umijeće je samog liječnika kako će mudro iskoristiti prosječno desetak minuta konzultacije da bi upitao svakog muškog bolesnika starijeg od 45, odnosno 40 godina, o smetnjama mokrenja, ponudio mu upitnik i edukativne materijale te predvidio sljedeću konzultaciju. Ovakvim oportunističkim probirom obuhvaćaju se samo osobe koje posjete liječnika.

Da bismo “dobili” ciljanu mušku populaciju u ordinaciju, potrebno je razviti strategiju za podizanje svijesti o zdravlju muškaraca na nacionalnoj razini, podizanjem zdravstvene pismenosti stanovništva o svim aspektima, pa tako i o zdravlju prostate.

Važni su izvori informiranja bolesnika. Stoga, ako muškarci neće k liječniku, liječnik, figurativno rečeno, mora tamo gdje su muškarci. U sportske klubove, dućane, kafiće, na radno mjesto, u crkvu, u medije.

Jasno je kako će samo dovoljno motivirane i informatički osposobljene osobe imati koristi od informacija o očuvanju zdravlja i spriječavanju bolesti dostupnih na internetu.

Čini se kako svjedočanstva medijski eksponiranih osoba o bolesti najviše privlače pažnju šire javnosti.

U Velikoj Britaniji, primjerice, tamsulozin je dostupan u bezreceptnom (engl. over-the-counter) režimu, a proizvođač lijeka objašnjava kako je to način da se bolesniku olakša traženje pomoći. Lijek je moguće kupiti prvo u količini dostatnoj za šest tjedana, uz javljanje ljekarniku, a za nastavak liječenja nužno je posjetiti obiteljskog liječnika (11).

Američka zaklada za urološke bolesti (Urology Care Foundation) proglasila je rujan mjesecom svjesnosti o zdravlju prostate. Posljednji tjedan u mjesecu posvećen je dobroćudnom uvećanju prostate (12).

Men´s Health Network je američka državna neprofitna organizacija čija je zadaća doprijeti do mladića, muškaraca i njihovih obitelji, slikovito rečeno, tamo gdje rade, žive i gdje se mole. Na internetskoj stranici, između ostalih, daje plan preventivnih pregleda za muškarce i žene, po dobnim skupinama (13).

Uloga obiteljskog liječnika u zbrinjavanju bolesnika sa simptomima donjeg mokraćnog sustava povezanih s dobroćudnim uvećanjem prostate

Bolesniku se preporuča pisanje dnevnika mokrenja, najmanje tri dana, koji treba sadržavati podatke o učestalosti mokrenja tijekom dana i tijekom noći, količini izmokrenog urina, potrebi korištenja uložaka, simptomima i dnevnim aktivnostima .

Svakom bolesniku starijem od 45 godina (u muškaraca u kojih su otac ili brat oboljeli od karcinoma prostate probir se vrši u dobi od 40 godina) treba ponuditi validirani upitnik u svrhu objektivizacije težine simptoma (14).

Najčešće korišteni upitnik je International Prostate Score Symptom. Jedno pitanje odnosi se na utjecaj trenutnih simptoma na kvalitetu života bolesnika, a odražava motiviranost bolesnika za liječenje.

Bolesniku se preporuča pisanje dnevnika mokrenja, najmanje tri dana, koji treba sadržavati podatke o učestalosti mokrenja tijekom dana i tijekom noći, količini izmokrenog urina, potrebi korištenja uložaka, simptomima i dnevnim aktivnostima (14).

Dnevnik mokrenja koristan je alat za bolesnika i liječnika. Osnažuje bolesnika u prepoznavanju i otklanjanju čimbenika koji agraviraju simptome. Liječniku daje vrijedne podatke o buđenju noću zbog potrebe za mokrenjem, količini izmokrenog urina i učinku eventualnog liječenja na težinu simptoma.

Svakom bolesniku, neovisno o daljnjem postupanju, savjetuje se izbjegavanje čimbenika koji pogoršavaju simptome (uzimanje dekongestiva, antihistaminika, diuretika, opijata, lijekova s antikolinergičkim djelovanjem), smanjen unos tekućine, posebno prije spavanja, te kofeina, alkoholnih pića i drugih namirnica koje djeluju iritativno na mokraćni mjehur (14).

Svakom bolesniku savjetuje se promjena životnih navika, u svrhu očuvanja cjelokupnog zdravlja, pa tako i zdravlja prostate. Cilj je utjecati na promjenjive čimbenike rizika u razvoju dobroćudnog uvećanja prostate procjenom ukupnog kardiovaskularnog rizika, regulacijom razine glukoze i triglicerida u krvi, održavanjem normalne tjelesne težine, redovitom tjelesna aktivnošću i uravnoteženom prehranom.

Neizostavne pretrage na razini primarne zdravstvene zaštite su analiza urina test trakom i sediment urina (14).

Veličina prostate može se procijeniti digitorektalno, određivanjem vrijednosti PSA i/ili ultrazvučno.

Bubrežna funkcija i seksualne funkcije ispituju se u kontekstu određivanja ukupnog kardiovaskularnog rizika.

U ordinaciji obiteljske medicine obavlja se usmjereni pregled: palpacija abdomena, pregled vanjskog spolovila, testisa, digitorektalni pregled.

Na razini primarne zdravstvene zaštite moguće je učiniti ultrazvučno određivanje ostatnog urina.

Starija dob bolesnika, izraženi simptomi opstrukcije ili njihovo pogoršavanje, velika prostata, visoke vrijednosti prostata-specifičnog antigena, smanjenje vršnog protoka i povećanje volumena ostatnog urina predskazatelji su napredovanja bolesti (15-20).

Uz najmanje 150 mL izmokrenog urina, vršni protok mokraće jednak ili manji od 10 mL/min govori za opstrukciju izlaznog dijela mokraćnog mjehura, uz specifičnost i pozitivnu prediktivnu vrijednost od 70% te osjetljivost od 47%.

PSA je indirektna mjera volumena prostate. Vrijednost PSA od 1,5 ng/mL govori za prostatu volumena većeg od 30 mL, uz pozitivnu prediktivnu vrijednost od 78%.

U onih bolesnika u kojih je očekivano trajanje života dulje od 10 godina, a dijagnoza karcinoma prostate utjecat će na daljnji tijek liječenja, valja periodično mjeriti vrijednost prostata specifičnog antigena (14).

Watchul waiting/ aktivno nadziranje bolesnika

Primjereno je za bolesnike s blagim simptomima i simptomima koji su umjereni ili jako izraženi, ali nisu previše ometajući za bolesnika, odnosno za bolesnike koji nisu razvili komplikacije (oštećenje bubrežne funkcije, retenciju urina, ponavljajuće infekcije mokraćnog sustava).

Ukoliko se bolesnik i liječnik odluče za aktivno nadziranje, sljedeći pregled treba planirati za 6 mjeseci, kada se ponovno određuju težina simptoma, vršni protok mokraće i volumen ostatnog urina.

Kontrolni pregledi obavljaju se jednom godišnje, ukoliko nije došlo do pogoršavanja simptoma i razvoja komplikacija (14).

Propisivanje lijekova

Propisivanje antagonista alfa1-adrenoreceptora koristi bolesnicima s umjerenim ili izraženim simptomima. Propisivanje inhibitora 5-alfa-reduktaze koristi bolesnicima s umjerenim ili izraženim simptomima i prostatom većom od 40 mL.

Procjenu učinka liječenja antagonistom alfa-1-adrenoreceptora treba učiniti 6 tjedana nakon početka uzimanja lijeka, zatim nakon 6 mjeseci i u godišnjim intervalima.

Ukoliko je započeto uzimanje inhibitora 5-alfa-reduktaze, učinak lijeka evaluira se nakon 12 tjedana. Ukoliko je došlo do olakšavanja simptoma bez pojave neželjenih učinaka liječenja, uzimanje lijeka se nastavlja. Kontrolni pregled zakazuje se za 6 mjeseci.

Prije započinjanja liječenja inhibitorom 5-alfa-reduktaze treba odrediti vrijednost prostata specifičnog antigena jer se njegova vrijednost tijekom liječenja dvostruko smanjuje. Nakon šest mjeseci uzimanja lijeka ponovno se određuje vrijednost PSA (14).

Kako obiteljski liječnik najčešće vidi i najbolje poznaje svog bolesnika, svaki posjet može se iskoristiti za praćenje uspješnosti liječenja i prepoznavanje napredovanja bolesti.

Bolesnika treba uputiti urologu u slučaju suspektnog nalaza digitorektalno te izraženih simptoma i znakova opstrukcije. Na razini sekundarne zdravstvene zaštite obavljaju se urodinamska obrada, biopsija prostate, propisivanje lijekova po preporuci specijalista urologa (tamsulozin, finasterid, dutasterid i dutasterid+tamsulozin) i kirurško zbrinjavanje.

Uloga ljekarnika

Budući da su biljni pripravci dostupni u ljekarnama bez liječničkog recepta, ljekarnik ima važnu ulogu u savjetovanju bolesnika i može ga uputiti na obiteljskog liječnika. Dostupnost ovih pripravaka može odgoditi posjet liječniku i dovesti do kasnog postavljanja dijagnoze.

Nema jasne preporuke o uzimanju fitoterapijskih pripravaka u liječenju simptoma zbog uvećane prostate (14).

Zaključak

Iako je često, lako se dijagnosticira i učinkovito se liječi, dobroćudno uvećanje prostate izazov je za liječnika obiteljske medicine jer je teško postići zadovoljavajući obuhvat ciljane populacije.

Uloga obiteljskog liječnika u zbrinjavanju simptoma donjeg mokraćnog sustava zbog uvećane prostate jest praćenje uspješnosti liječenja, prepoznavanje predskazatelja napredovanja bolesti, sprječavanje razvoja komplikacija i nepovoljnog ishoda.

Zadaća liječnika je objektivno informiranje bolesnika o koristi i riziku eventualnog probira na karcinom prostate, pojedinog dijagnostičkog postupka i načina liječenja, uz zaštitu od prekomjernog dijagnosticiranja i nepotrebnog liječenja.

Literatura

1. McVary KT. BPH: epidemiology and comorbidities. Am J Manag Care 2006, 12Suppl5:122-8.

2. Cunningham GR, Kadmon Dov. Epidemiology and pathogenesis of benign prostatic hyperplasia. Dostupno na: http://www.uptodate.com/contents/epidemiology-and-pathogenesis-of-benign-prostatic-hyperplasia. Datum pristupa: 06.09.2015.

3. Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2014. p132.

4. Rodin U. Prirodno kretanje u Hrvatskoj u 2013. godini. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Zagreb, 2014. p6.

5. Roehrborn CG. BPH progression: concept and key learning from MTOPS, ALTESS, COMBAT, and ALF-ONE. BJU Int 2008;101Suppl3:17-21.

6. Speakman MJ, Cheng X. Management of the complications of BPH/BOO. Indian J Urol 2014; 30(2):208-13.

7. O´Leary MP. Lower urinary tract symptoms/benign prostatic hyperplasia: maintaining symptom control and reducing complications. Urology 2003;62(3 Suppl 1):15-23.

8. Vrhovac B, Francetić I, Jakšić B, Labar B, Vucelić B. Interna medicina. Treće promijenjeno i dopunjeno izdanje. Naklada Ljevak. Zagreb, 2003. 1134-7.

9. Škerk V, Andrašević AT, Andrašević S, Sušić E, Džepina AM. ISKRA smjernice antimikrobnog liječenja i profilakse infekcija mokraćnog sustava – hrvatske nacionalne smjernice. Dostupno na: //iskra.bfm.hr/Upload/Smjernice/Pilot/ims.pdf. Datum pristupa 22.10.2015.

10. Harvey S, Howard J, Patel M i sur. Men`s health forum project. Why are men reticent to visit their GP? Dostupno na: http://socialsciences.exeter.ac.uk/politics/research/projects/makingmethodsmatter/whatourstudentsdid/. Datum pristupa 04.09.2015.

11. http://www.boehringer-ingelheim.co.uk/news/press_releases/flomax_relief_mr-takecontrolofyourannoyingpeeproblems.html. Datum pristupa 28.09.2015.

12. http://www.urologyhealth.org/about-us/what-we-do/raising-awareness. Datum pristupa 28.09.2015.

13. Checkup and screening guidelines for men. Dostupno na: http://www.menshealthnetwork.org/library/getitcheckedpostermen.pdf. Datum pristupa 15.09.2015.

14. Gravas S, Bach T, Bachmann A, Drake M i sur. Guidelines on the management of non-neurogenic male lower urinary tract symptoms (LUTS), incl. benign prostatic obstruction (BPO). Dostupno na: http://uroweb.org/wp-content/uploads/EAU-Guidelines-Non-Neurogenic-Male-LUTS-Guidelines-2015-v2.pdf. Datum pristupa 21.10.2015.

15. Marberger MJ, Andersen JT, Nickel JC i sur. Prostate volume and serum prostate-specific antigen as predictors of acute urinary retention. Combined experience from three large multinational placebo-controlled trials. Eur Urol 2000;38(5):563-8.

16. Roehrborn CG. Acute urinary retention: risks and management. Rev Urol 2005; 7Suppl 4: 31-41.

17. Trachtenberg J. Treatment of lower urinary tract symptoms suggestive of benign prostatic hyperplasia in relation to the patient`s risk profile for progression. BJU Int 2005; 95Suppl4:6-11.

18. Roehrborn CG. Definition of at-risk patients: baseline variables. BJU Int 2006; 97 Suppl 2:7.

19. Emberton M, Zinner N, Michel MC, Gittelman M, Chung MK, Madersbacher S. Managing the progression of lower urinary tract symptoms/benign prostatic hyperplasia: therapeutic options for the man at risk. BJU Int 2007;100(2):249-53.

20. Roehrborn CG, Malice M, COOK TJ, Girman CJ. Clinical predictors of spontaneous acute urinary retention in men with LUTS and clinical BPH: a comprehensive analysis of the pooled placebo groups of several large clinical trials. Urology 2001;58(2):210-6.

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Zipantola PROTECTIbuxin RapidOlfen gel
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
PLIVIT C 1000 Plus
VIDEO GALERIJA
20:57
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: