Mediteranska prehrana – još uvijek zlatni standard?
12.06.2016.
Pojam, odnosno definiciju mediteranske dijete prvi je dao slavni američki kardiolog Ancel Keys koji je zadužio suvremeni nutricionizam brojnim revolucionarnim spoznajama. Ancel Keys proveo je polovicu životnog vijeka na prostorima Mediterana tražeći objašnjenje relativno niske učestalosti kardiovaskularnih bolesti stanovnika Mediterana još od pedesetih godina prošloga stoljeća.
„Studija 7 zemalja“ pokazala je da postoji povezanost unosa masti i smrtnosti zbog koronarne bolesti srca, povezanost razine kolesterola u krvi i smrtnosti zbog koronarne bolesti srca te povoljan učinak nezasićenih masnih kiselina na razinu kolesterola u krvi. Znanstvena istraživanja sustavno pokazuju da mediteranska prehrana štiti od bolesti srca, a ujedno može biti od pomoći osobama koje već boluju od kardiovaskularnih bolesti i tako štiti od ponovljenih neželjenih kardiovaskularnih događaja.
Mediteranska prehrana prepoznata je i preporučena kao ogledni model prehrane za zdravlje i dugovječnost. Taj prehrambeni uzorak uključuje lokalne sastojke, namirnice i poljoprivredne proizvode te nosi značajnu ekonomsku i zdravstvenu vrijednost. Ujedno ima snažnu kulturološku dimenziju u smislu očuvanja tradicije, zaštite lokalnih receptura i načina pripreme hrane, zajedničkog objedovanja i načina života.
Mediteranska dijeta zahtijeva i poseban način života, uz umjerenu tjelesnu aktivnost, odmor i specifične lokalne rituale.
prof.dr.sc. Željko Krznarić, dr.med., Klinički bolnički centar Zagreb, Odjel za kliničku prehranu i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Predavanje održano na 1. Kongresu Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara održanom 10. i 11. lipnja 2016 u Zabrebu