Mediteranska prehrana bogata voćem, povrćem i nezasićenim mastima dugo je hvaljena receptura zdravog života. Osim povoljnog učinka na kardiovaskularni sustav neka istraživanja pokazala su kasniji nastup Alzheimerove i Parkinsonove bolesti u predisponiranih pojedinaca koji se drže takvog načina prehrane. S tog polazišta krenuli su Dr.Marder i suradnici s ciljem da ustanove postoji li utjecaj prehrane na nastup Huntingtonove bolesti.

Iako nisu pokazali da mediteranski način prehrane usporava nastanak Huntingtonove bolesti, analizirajući pojedine njene aspekte došli su do jednog zanimljivog otkrića. Povećana konzumacija mliječnih proizvoda povećava rizik brže pojave bolesti tzv. fenokonverziju i to čak duplo. Pretpostavka je da je u osoba koje unose mnogo mliječnih proizvoda prisutna niska razina urata, povezana s bržim nastupom bolesti. Povećani kalorijski unos je također bio povezan s većim rizikom fenokonverzije.

Potrebna su daljnja detaljnija istraživanja jer je za sada nemoguće reći može li se smanjenim unosom mliječnih proizvoda značajno odgoditi nastup Huntingtonove bolesti, ali svakako se radi o uzbudljivom otkriću koje pokazuje da vanjski faktori imaju značajan  imaju utjecaj i na bolesti koje su u potpunosti genetski determinirane, kao što je to Huntingtonova bolest.