x
x

Pioglitazon u praksi obiteljske medicine

  Merim Bezdrov, dr. med.

  24.12.2013.

Većina osoba s povišenim vrijednostima glukoze u krvi opterećena je i još prekomjernom tjelesnom masom, povišenim lipidima u krvi te povišenim arterijskim tlakom. Takav poremećaj, nazvan „metabolički sindrom“, za posljedicu ima intenziviranu arteriosklerozu. U nastavku donosimo prikaz bolesnice kroz njezin dnevnik samokontrole.

Pioglitazon u praksi obiteljske medicine

Uvod

Liječnik obiteljske medicine ima cjelokupnu skrb osoba s dijabetesom tipa 2: primarnu i sekundarnu prevencija, kontinuirano praćenje bolesti te edukaciju.

Prema statističkim podacima u Hrvatskoj danas ima preko 300.000 oboljelih od šećerne bolesti, a pretpostavlja se da ih ima još barem 200.000 neotkrivenih. Više od 90% ih boluje od dijabetesa tipa 2 te uz promjenu životnog stila, većinom koriste peroralnu terapiju.

Prevalencija šećerne bolesti u Hrvatskoj u dobnoj skupini između 18 i 65 godina iznosi 6,1%, a s godinama značajno raste. Prema podacima iz 2000. godine 95.9% slučajeva dijabetesa tipa 2 otkriva se u obiteljskoj medicini. Vrlo veliki broj ih se zbrinjava samo u obiteljskoj medicini, što se potvrđuje i najnovijim promjenama u organizaciji zdravstva. Obiteljska medicina ima cjelokupnu skrb osoba s dijabetesom tipa 2: primarnu i sekundarnu prevencija, kontinuirano praćenje bolesti te edukaciju. Važan cilj je otkriti bolest u što ranijoj fazi nastanka, zbog prevencije akutnih i kroničnih komplikacija, povećati mogućnosti i učinkovitosti liječenja te smanjiti socijalne implikacije bolesti.

Šećerna bolest kao poremećaj metaboličke funkcije

Osnovu liječenja svake osobe s dijabetesom tipa 2 predstavlja pravilna prehrana, regulacija tjelesne težine, svakodnevna tjelesna aktivnost te educirana samokontrola. Tek ako ove mjere ne daju dovoljno dobre rezultate, možemo uz njih uvoditi i terapiju lijekovima.

Poremećaj metaboličke funkcije je glavna značajka šećerne bolesti, osobito šećerne bolesti tipa 2. Taj se poremećaj prvenstveno odnosi na neadekvatnu proizvodnju inzulina u gušterači, pojačanu inzulinsku rezistenciju te na stvaranje glukoze u jetri glikogenolizom, što sve rezultira hiperglikemijom. Većina dijabetičara tipa 2 su uz to još opterećeni prekomjernom tjelesnom masom, povišenim lipidima u krvi te povišenim arterijskim tlakom. Takav poremećaj, nazvan „metabolički sindrom“, za posljedicu ima intenziviranu arteriosklerozu, na koju sve njegove sastavnice imaju multiplicirajući učinak. Varijabilna zastupljenost pojedinih sastavnica sindroma traži potpuno individualan pristup u terapiji, a ideja vodilja je sa što manje lijekova tretirati što više poremećenih metaboličkih funkcija (na to osobito pazimo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti).

Danas takvih multipotentnih lijekova ima više na dispoziciji, ali se po jednostavnosti primjene te povoljnom odnosu dobiti, tj. korisnih učinaka i uloga, tj. cijene lijeka, posebice ističe pioglitazon. Ima zadovoljavajući sigurnosni profil, dovoljno je dugo u primjeni da su se mogla uočiti eventualna neželjena djelovanja, dobro se kombinira sa svim skupinama antidijabetičkih lijekova, a nema značajnih interakcija niti s drugim skupinama lijekova. Po načinu djelovanja možemo ga nazvati „antidijabetik opće prakse“.

Moja iskustva u liječenju dijabetičara pioglitazonom u općoj praksi su jako dobra te ga koristim kao češći izbor drugolinijskog liječenja, osobito kod pretilih dijabetičara, onih s poremećenom inzulinskom rezistencijom te onih s nedovoljno dobrom regulacijom samim metforminom ili nekim drugim antidijabetikom. 

Za napomenuti je da osnovu liječenja svake osobe s dijabetesom tipa 2 predstavlja pravilna prehrana, regulacija tjelesne težine, svakodnevna tjelesna aktivnost te educirana samokontrola. Tek ako ove mjere ne daju dovoljno dobre rezultate, možemo uz njih uvoditi i terapiju lijekovima.

Prikaz slučaja iz prakse

Pacijentica 53 godine, krojačica, ne puši, alkohol (vino) pije samo prigodno.

Opći tjelesni parametri: TM 97 kg, TV 169 cm , OS (opseg struka) 114 cm , BMI 33,91 kg/m2.

Obiteljska anamneza: roditelji umrli od srčanog udara u 60-oj i 63-oj godini, bili su hipertoničari, brat dijabetičar tipa 2 i hipertoničar.

Kronične bolesti: pretilost od adolescencije; hipertenzija od prije 7 godina, hiperlipidemija od prije 5 godina, intolerancija glukoze od prošle godine, potkoljenični varikoziteti.

Kronična terapija: acetilsalicilna kiselina 100mg; ramipril 20mg; atorvastatin 20mg. Djelomično se pridržava antidijabetičke prehrane, nije tjelesno aktivna.

1. pregled

Na ciljanom probiru 3x uočen povišen GUK (7,8, 7,2 i 7,7 mmol/L) te PPGUK= 10,4mmol/L

Obrazložena potreba za nastavkom higijensko dijetalnih mjera: snižavanje TM, preraspodjela hrane u „5 obroka”, izbacivanje „koncentriranih ugljikohidrata”, povećanje tjelesne ativnosti.

U terapiju uveden metformin 2x500 mg iza jela - prvih pet dana samo iza večere!

Upućena na HbA1c te 24h urin: mikroalbumini i kreatininski klirens.

2. pregled - nakon 14 dana

Dnevnik kontrole kod medicinske sestre: GUK= 7,2 - 7,4; PPGUK= 9,8 - 10,6mmol/L. HbA1c=9,2%. Uredni nalazi u 24h urinu.

Nastavlja sa dosadašnjim higijensko-dijetalnim mjerama. Pošto dobro podnosi novouvedeni lijek povećavamo dozu metformina na 2x1000 mg iza jela. Obučena za samokontrolu glukometrom.

3. pregled - nakon slijedećih 16 dana

Iz dnevnika samokontrole: GUK= 6,4 - 7,6; PPGUK= 7,8 - 9,6mmol/L. TM= 96 kg

Nastavlja sa dosadašnjim higijensko-dijetalnim mjerama. Novouvedeni lijek i dalje dobro podnosi pa nastavljamo istom dozom metformina 2x1000 mg iza jela!

4. pregled - nakon slijedećih 14 dana

Iz dnevnika samokontrole: GUK= 6,2 - 7,2; PPGUK= 7,6 - 9,4mmol/L. Pošto regulacija glikemije pokazuje manje poboljšanje nastavljamo s dosadašnjim higijensko-dijetalnim mjerama, a nastavljamo i sa istom dozom metformina 2x1000 mg iza jela! Upisujemo je na tečaj edukacije u Splitskom dijabetičkom društvu.

5. pregled - nakon slijedećih 45 dana

Iz dnevnika samokontrole: GUK= 5,4 - 7,8; PPGUK= 7,8 - 10,0 mmol/L. HbA1c= 7,6%. TM= 97 kg.

Proširenje dosadašnjih higijensko-dijetalnih mjera s edukacijom o smanjenju ukupnog unosa kalorija. Uvodimo pioglitazon a 15 mg 1x1 tbl oko podneva!

6. pregled - nakon slijedećih 14 dana

Iz dnevnika samokontrole: GUK= 5,4 - 7,6; PPGUK= 6,9 - 9,8 mmol/L. TM= 96 kg.

Nastavljamo sa dosadašnjim higijensko-dijetalnim mjerama. Pošto nema nuspojava na uvedeni lijek, a glikemija još nije zadovoljavajuća povećavamo dozu pioglitazona s 15 na 30 mg dnevno!

7. pregled - nakon slijedećih 45 dana

Iz dnevnika samokontrole: GUK= 5,4 - 7,0; PPGUK= 6,8 - 8,8mmol/L. HbA1c= 6,7%; kol=4,5, HDL=1,3, LDL=2,5, tg=0,6 mmol/L. TM= 94 kg. RR=125/80 mmHg.

Postizanjem zadovoljavajuće glikemije, ali i regulacije RR-a te lipida, nastavljamo sa dosadašnjim higijensko-dijetalnim mjerama te sa istom dozom pioglitazona od 30 mg dnevno; ostale lijekove troši cijelo vrijeme na isti način.

Zaključak

Monoterapija metforminom nije pokazala zadovoljavajući učinak na regulaciju glikemije kod pacijentice, ali uvođenjem pioglitazona uz metformin glikemija postaje dobro regulirana. Primijetio sam i povoljan trend u regulaciji prekomjerne tjelesne težine, kao i lipida te arterijskog tlaka. Pacijentica radi na zahtjevnom krojačkom stroju te joj je ova peroralna terapija omogućila odgodu eventualnog uvođenja inzulinske terapije, koja bi bila inkopatibilna sa sadašnjim poslom. S ovim rezultatima pacijentica je postala i bolje motivirana za aktivniji pristup smanjenju prekomjerne tjelesne mase.

Literatura

1. T. Poljičanin, M. Šekerija, Ž. Metelko: Šećerna bolest-epidemiološko stanje i javnozdravstvene aktivnosti u Hrvatskoj, Hrvatski časopis za javno zdravstvo, 2011 Oct. 7,vol 7,28

2. Kokić S., Prašek M., Renar-Pavlić I., Rahelić D., Pavić E., Jandrić Balen M. et al: Hrvatske smjernice za liječenje šećerne bolesti tipa 2, Medix,supl.2,Nov.2013.,8-34 

3. Bailey CJ, Aschner P, Del Prato S, Lasalle J, Ji L, Matthaei S; Individualized glycaemic targets and pharmacotherapy in type 2 diabetes. Diab Vasc Dis Res. 2013 May, 27

4. Magaš S.: Diabetes and coronary artery disease: the importance of glycemic control, Cardiologia Croatica, 2012,Vol 7, No1-2, 27-38

Merim Bezdrov, dr. med., Ordinacija opće medicine, Split, Šibenska 3

VEZANI SADRŽAJ > <