Molekularni mehanizam regeneracije kosti nakon prijeloma
28.10.2012.
Nakon prijeloma dolazi do stvaranja ugruška između dva kraja kosti. Ugrušak sadrži faktore rasta i izvanstanične molekule koje cirkuliraju u krvi i nakon prijeloma se nakupljaju u ugrušku. Osteoblasti i osteoklasti unutar kosti međusobno su funkcionalno povezani molekularnim signalima kojima međusobno reguliraju aktivnost, tako da osteoblasti otpuštaju signalne molekule poput osteoprotegerina i RANK liganda koji neposredno utječu na sazrijevanje i aktivnost osteoklasta.
Periost je najvažniji izvor stanica za regeneraciju koštanog prijeloma i osteogene molekule poput koštanih morfogenetskih proteina potiču diferencijaciju kambijskog sloja periosta u osteoblaste koji potom urastaju između dva koštana kraja i stvaraju novu kost.
Nije međutim dokazano da osteoklasti putem endokrinih ili parakrinih signalnih molekula reguliraju aktivnost osteoblasta. Nedavno smo pokazali da neke od molekula obitelji TGFβ potiču aktivnost osteoklasta koji potom smanjuju aktivnost osteoblasta i time utječu na značajan gubitak koštane mase. Nasuprot tome, primjerice paratireoidni hormon (PTH) potiče aktivnost i osteoblasta i osteoklasta čime povećava brzinu pregradnje te dovodi do gubitka koštane mase zbog povećane aktivnosti osteoklasta u odnosu na osteoblaste.
Stanice periosta sadrže mezenhimalne matične stanice koje mogu diferencirati u kost, hrskavicu i mišić, te masno tkivo, a nisu signalno povezane sa stanicama koje razgrađuju kost pa je periost vrlo važan izvor stanica u regeneraciji kosti.
Periost je najvažniji izvor stanica za regeneraciju koštanog prijeloma i osteogene molekule poput koštanih morfogenetskih proteina potiču diferencijaciju kambijskog sloja periosta u osteoblaste koji potom urastaju između dva koštana kraja i stvaraju novu kost.
Nadalje, satelitske stanice oko malih krvnih žila u okolnim mišićima također imaju sposobnost diferencijacije u osteoblaste, te u slučaju oštećenja periosta mogu bitno doprinijeti zarastanju prijeloma.
Nedavno smo pokazali da razumijevanje zarastanja kosti dovodi do brzog cijeljenja uporabom autolognog nosača na koji se veže rekombinantni koštani morfogenetski protein 6. U projektu OSTEOGROW koji koordinira Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a u suradnji sa deset vodećih institucija Europe, klinički će se istražiti sigurnost i učinkovitost novog lijeka za regeneraciju kosti, s posebnim osvrtom na regeneraciju kosti u području metafize koja ne cijeli primjenom poznatih postupaka regenerativne medicine skeleta.
Prof. dr. Slobodan Vukičević, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Predavanje održano na Simpoziju o osteoporozi, MEF, listopad 2012. godine