Cilj istraživanja bio je procijeniti razlike u udjelu i apsolutnim troškovima neformalne skrbi među subpopulacijama koje su definirane latentnim profilima svakodnevnih životnih aktivnosti, neuropsihijatrijskim simptomima i ukupnim kognitivnim funkcioniranjem.

Provedena je presječna analiza prikupljenih podataka u razdoblju od 2019. do 2021. u Domu zdravlja Zagreb-Zapad, Zagreb, Hrvatska, na uzorku pacijenata i njihovih njegovatelja. Ishod je bio udio troškova neformalne skrbi u ukupnim troškovima skrbi procijenjen upitnikom o korištenju resursa kod oboljelih od demencije. Istraživači su koristili analizu latentnog profila šest glavnih komponenti popisa aktivnosti dnevne skrbi kooperativne studije Alzheimerove bolesti, neuropsihijatrijski popis i Mini mental test, te proveli analizu pomoću beta i kvantilne regresije.

U istraživanje je uključeno 240 bolesnika prosječne dobi 74 godine; 78% žena. Godišnji trošak liječenja i skrbi za jednog pacijenta bio je 11.462 eura (95% interval pouzdanosti 9.947; 12.976). Nakon prilagodbe za kovarijable, pet latentnih profila značajno je povezano s udjelom troškova i apsolutnim troškom neformalne skrbi. Prilagođeni godišnji troškovi neformalne skrbi kretali su se od 2.157 eura, s udjelom od 53% u prvom latentnom profilu, do 18.119 eura, s udjelom od 78% u petom latentnom profilu.

Populacija bolesnika s demencijom bila je heterogena, a postojale su relativno velike razlike u udjelu i apsolutnim troškovima neformalne skrbi između pojedinih subpopulacija.

Jelena Sušac, Jakša Vukojević, Siniša Debogović, Sinišaa, Žarko Bajić, Aleksandar Savić, Nataša Đuran, Miroslav Hanževački, Dinko Vitezić, Ninoslav Mimica