Istraživači su procijenili rizik od demencije koristeći promjene u konzumaciji alkohola tijekom dvogodišnjeg razdoblja kod gotovo četiri milijuna ljudi u Koreji. Nakon otprilike 7 godina, demencija je bila 21% manje vjerojatna kod blagih konzumenata alkohola i 17% manja kod umjerenih konzumenata alkohola. Obilno pijenje povezano je s 8% povećanim rizikom.

Mjerenjem konzumacije alkohola u dvije vremenske točke, autori studije su proučavali odnos između smanjenja, prestanka, održavanja i povećanja konzumacije alkohola i incidentne demencije.

Analizirali podatke od gotovo četiri milijuna osoba u dobi od 40 godina i starijih u Korejskoj nacionalnoj službi za zdravstveno osiguranje koji su ispunili upitnike i bili podvrgnuti fizičkim pregledima 2009. i 2011. godine.

Sudionici istraživanja ispunili su upitnike o svojim navikama pijenja i raspoređeni su u jednu od pet skupina prema promjenama u konzumaciji alkohola tijekom razdoblja istraživanja. Te su se skupine sastojale od stalnih nepijača; oni koji su prestali piti (prestali); oni koji su smanjili konzumaciju alkohola, ali nisu prestali piti (reducenti); oni koji su zadržali istu razinu potrošnje (sustainers); i oni koji su povećali svoju razinu potrošnje (increasers).

Za ovu studiju, blago pijenje definirano je kao <15 g/dan, ili jedno piće; umjerena konzumacija 15–29,9 g/dan ili jedno do dva pića; i obilno pijenje ≥30 g/dan ili tri ili više pića.

Na početku, 54,8% sudionika bile su osobe koje ne piju, 26,7% bili su blagi konzumenti alkohola, 11,0% bili su umjereni konzumenti alkohola, a 7,5% bili su teški konzumenti alkohola.

Od 2009. do 2011. 24,2% blagih konzumenata alkohola, 8,4% umjerenih konzumenata i 7,6% teških konzumenata prestalo je pušiti. U istom je razdoblju 13,9% onih koji ne piju alkohol, 16,1% onih koji umjereno piju, te 17,4% onih koji umjereno piju povećalo svoju količinu alkohola.

Nakon prosječnog praćenja od 6,3 godine, 2,5% sudionika imalo je dijagnozu demencije, 2,0% Alzheimerove bolesti i 0,3% vaskularne demencije.

U usporedbi s dosljednim nepijenjem, blaga i umjerena konzumacija alkohola bila je povezana s 21% smanjenim rizikom od demencije , odnosno obilno pijenje povezano je s 8% povećanim rizikom.

Kada su istraživači analizirali rizik od demencije za osobe koje ne konzumiraju alkohol, a koje su počele piti umjereno tijekom razdoblja istraživanja, otkrili su nešto neočekivano ― rizik u ovoj skupini smanjio se za 7% za demenciju i za 8% za Alzheimerovu bolest, u usporedbi s osobama koje kontinuirano konzumiraju alkohol u umjerenim količinama.

Autori navode da je njihova studija pokazala da početak blagog konzumiranja alkohola dovodi do smanjenog rizika od demencije svih uzroka i Alzheimerove bolesti, što nikada nije zabilježeno u prijašnjim studijama. No to ne znači da ljudi koji ne piju trebaju početi.