x
x

SWOT analiza informacijske i kibernetičke sigurnosti u zdravstvenim ustanovama

  29.04.2022.

SWOT analiza je tehnika strateškog planiranja koja se može koristiti za definiranje snage, slabosti, prilika i prijetnji pri zdravstvenim ustanovama kako bi pružila jasan pregled kritičnih pokazatelja ključnih za učinak i ukupni uspjeh njihovog djelovanja i poslovanja.

SWOT analiza informacijske i kibernetičke sigurnosti u zdravstvenim ustanovama
SWOT analiza prikazuje snage, slabosti, prilike i prijetnje koje obuhvaćaju informacijsku i kibernetičku sigurnost različitih zdravstvenih ustanova Hrvatske.

Cilj ovog rada je procijeniti stanje informacijske i kibernetičke sigurnosti u zdravstvenim ustanovama Hrvatske, uključujući i domove zdravlja i bolničke ustanove, na temelju javno dostupnih informacija i saznanja autora.

SWOT analiza se provodi bez navođenja pojedinačnih zdravstvenih ustanova, već transparentno prikazuje snage, slabosti, prilike i prijetnje koje obuhvaćaju informacijsku i kibernetičku sigurnost različitih zdravstvenih ustanova Hrvatske, uvažavajući činjenicu da su mnogim ustanovama pojedine SWOT stavke zajedničke. Ovim se radom želi dati stručni doprinos koji će predstavljati temelj za daljnju razradu strategije podizanja razine informacijske i kibernetičke sigurnosti u zdravstvenim ustanovama Hrvatske.

Rezultati pokazuju podjednaku prisutnost svih elemenata, s potencijalom umanjivanja svih slabosti i prijetnji.

Među snage je uvršten postojeći pravni okvir koji omogućava uređenije postupanje sa zdravstvenim podacima i informacijama, a ujedno i podizanje razine kibernetičke sigurnosti barem u dijelu ključnih usluga koje pružaju one zdravstvene ustanove koje su identificirane kao operatori ključnih usluga, koristeći kritičnu IKT infrastrukturu. Slabosti su u nedorečenosti donesenih zakona, nedostatak pravilnika i posljedično neravnomjerno postupanje u zdravstvenim ustanovama u državnom i javnom vlasništvu u odnosu na privatne ustanove, što je potrebno preciznije operacionalizirati. Prilike u tom smislu su dodatna regulativa u područjima sekundarne upotrebe zdravstvenih podataka, koja je najavljena na razini Europske unije, kao i čitavog zajedničkog europskog zdravstvenopodatkovnog prostora.

Fragmentiranost medicinske dokumentacije još uvijek predstavlja izrazitu slabost sustava jer zahtijeva da zdravstveno osoblje ponovno traži informacije od pacijenta ili prepisuje iz papirnate dokumentacije, što povećava rizik za nepouzdanost informacija, narušava kvalitetu zdravstvene zaštite te dovodi do gubljenja vremena zbog neadekvatne ergonomije koja nije u skladu s normom HRN EN ISO 9241-210:2019, a posljedično otvara mjesta sigurnosnim propustima zbog povećane birokracije. Snaga je i u uvođenju edukacijskih sadržaja u obrazovanje zdravstvenih struka, gdje npr. većina medicinskih fakulteta te studija sestrinstva imaju u kurikulu sadržaje iz medicinske informatike pri čemu se posebno ističe zaštita podataka i sustava, a uvele su ih i srednje medicinske škole u obvezni program edukacije medicinskih sestara. Slabosti predstavlja trenutna situacija gdje podučavaju u obrazovnom sustavu te rade u zdravstvenom sustavu priučeni stručnjaci, odnosno nema sustavnog obrazovanja medicinskih informatičara. Pokazana je velika potreba za ciljanim kadrom medicinskih informatičara, pa je prilika uspostaviti novo zanimanje medicinskog informatičara u nacionalnom kvalifikacijskom okviru.

Hrvoje Belani, Josipa Kern, Nikola Protrka, Kristina Fišter, Mira Hercigonja-Szekeres

VEZANI SADRŽAJ > <