Pretilost je kronična metabolička bolest koju karakterizira abnormalno i prekomjerno nakupljanje masnog tkiva u tijelu popraćeno cijelim nizom komplikacija koje smanjuju ne samo kvalitetu života već i životni vijek.

U posljednjih 40 godina broj osoba koji žive s pretilošću gotovo se utrostručio. Epidemijske razmjere pretilosti potvrđuju i aktualne procjene Svjetske zdravstvene organizacije prema kojima u svijetu više od 650 milijuna odraslih osoba je pretilo, a gotovo dvije milijarde ima prekomjernu tjelesnu težinu. Ako trenutni trendovi prevladaju, većina globalne populacije živjet će ili s prekomjernom tjelesnom težinom ili s pretilošću do 2035.

Zabrinjavajuće je da posebno brzo raste pretilost u dječjoj dobi i da će se stope udvostručiti u roku od 12 godina ako se ne poduzmu značajne mjere.

Svjetska federacija za debljinu predviđa da će globalni ekonomski učinak prekomjerne tjelesne težine i debljine doseći 4,32 trilijuna dolara godišnje do 2035. godine, što predstavlja gotovo 3% globalnog BDP-a, što je usporedivo s utjecajem pandemije COVID-19 tijekom 2020.

Očito, debljina je globalna kriza, s dubokim društvenim, ekonomskim i zdravstvenim implikacijama za pojedince i zajednicu. Ono što ove činjenice naglašava je potreba za razvojem hitnih sveobuhvatnih nacionalnih akcijskih planova za pretilost u cijelom svijetu kako bi se spriječila i liječila debljina i pružila podrška osobama koje su pogođene bolešću.

Promjena narativa oko debljine neće biti laka i iziskivat će dosta vremena, međutim jedino se isticanjem debljine kao složene recidivirajuće bolesti i prema vladi i zdravstvenim službama može adekvatno odrediti prioritete i financiranje učinkovite prevencije i liječenja te smanjiti teret i za pojedinca i za društvo.

Sanja Klobučar