Produljenje latencije REM faze spavanja kao pomoć u ranom otkrivanju demencije
02.02.2025.
Produljena latencija brzih pokreta očiju (REM) može biti potencijalni marker za Alzheimerovu bolest i povezane demencije objavljeno je u časopisu Alzheimer's & Dementia.
JIangli Jin iz Kinesko-japanske bolnice prijateljstva u Pekingu i suradnici uključili su 128 odraslih osoba (64 s Alzheimerovom bolešću, 41 s blagim kognitivnim oštećenjem i 23 s normalnim kognitivnim sposobnostima) kako bi ispitali odnos između arhitekture spavanja i dijagnoze Alzheimerove bolesti. Sudionici su bili podvrgnuti polisomnografiji, pozitronskoj emisijskoj tomografiji amiloida β (Aβ) i analizi biomarkera plazme, uključujući fosforilirani tau na treoninu 181 (p-tau181), svjetlo neurofilamenta i neurotrofični faktor izveden iz mozga (BDNF).
Istraživači su otkrili da je najviši u odnosu na najniži tertil REM latencije povezan s većim opterećenjem Aβ, povišenim p-tau181 i smanjenim razinama BDNF (β = 0,08, 0,19, odnosno -0,47) nakon prilagodbe za demografske podatke, apolipoprotein E ε4 status, kogniciju i komorbiditete.
Produljena REM latencija bila je povezana s ključnom patofiziologijom nastanka Alzheimerove bolesti i povezane demencije, uključujući povišeno taloženje Aβ i p-tau181 u plazmi te niže razine BDNF. Ove patološke promjene tipično prethode kliničkim simptomima desetljeće ili više prije postavljanja dijagnoze Alzheuimerove bolesti i demencije. Ova otkrića mogu pružiti nove uvide o uključenosti REM faze spavanja u ranom otkrivanju i liječenju Alzheimerove bolesti i demencije.