Nadalje, pokazano je da je broj neurona i glavnih moždanih putova prisutan već kod rođenja, ali da se bitni mehanizmi koji određuju kvantitativne (broj sinapsa i dendrita, broj aksonskih kolaterala, jačina povezanosti- konektoma), kao i kvalitativna svojstva (npr. brzina provodljivosti –mijelinizacija), događaju se tijekom postnatalnog života djeteta, uz stalnu interakciju s okolinom.

U ovom prikazu istaknut će se strukturne i funkcionalne značajke dijelova neuronskih mreža koje su uključene u emocionalne, socijalne i kognitivne funkcije u tri ključna razdoblja razvitka mozga djeteta: fetalnom, neonatalnom i ranoj predškolskoj dobi. Zanimljivo je da s momentom rođenja veze između moždane kore i amigdale omogućuju kvalitetnu emocionalnu interakciju s majkom. Istodobno, relativna zrelost amigdale omogućuje prepoznavanje obrisa lica, u početku pretežito subkortikalno, i tijekom sljedećih mjeseci uspostavom pretežito kortikalnih mehanizama. Izraz lica je najvažniji transkulturalni element socijalne interakcije čovjeka. Nadalje, enigmatične funkcije mozga koje u mirovanju i default stanju prisutne su već u prematurusa što se tumači kao početak razvitka jastva (self) i stanja pred-svijesti. Brzi razvitak kognitivnih funkcija između 8. i 10. mjeseca života odvija se za vrijeme brzog razvitka sinapsa, dovršetka razvitka kratkih kortikokortikalnih putova i iščezavanja prolazne subplate zone i mijelinizacije izvan kortikalnih putova. Puni kognitivni razvitak s početkom govora poklapa se s maksimalnim brojem sinapsa i razvitka dendrita asocijativnih neurona sloja III. Neuronski krugovi koji čine podlogu razumijevanja ponašanja drugih subjekata, kao i vlastitog mišljenja, javljaju se usporedo s maturacijom precingularnog dijela frontalnog režnja oko 4. godine života. U zaključku, neuralni elementi i putovi, zaduženi za emocionalno, socijalno i kognitivno funkcioniranje, prisutni su do 3. godine života, ali se funkcionalno ustrojstvo neuronskih mreža moždane kore mijenja u interakciji s okolinom u nastavku života i dovršava razvitak tek u mlađoj odrasloj dobi.

prof. dr. sc. Ivica Kostović