x
x

Ovisnost o nikotinu - akutni problem kroničnoga tijeka

  Lidija Kostanjšak, dr. med., specijalist psihijatar, supspecijalist socijalne psihijatrije

  07.04.2016.

Iako se u naslovu ovog članka naizgled pojavljuje kontradiktornost, ona to nije. Ovisnost o nikotinu kao posljedica pušenja duhana je problem već staroga vijeka, ali zadnjih 50–ak godina, kako su napredovala istraživanja o štetnosti duhana, aktualizira se ta tema iz godine u godinu, iz dana u dan.

Ovisnost o nikotinu - akutni problem kroničnoga tijeka

Uvod

Europska povijest duhana započinje oko 1550. godine kada se u San Domingu u Španjolskoj počinje saditi duhan i vrlo brzo se uporaba duhana širi europskim kontinentom, pa i područjem današnje Hrvatske, gdje se prvo duhan koristio kao lijek, ali i za uživanje.

Nama znana povijest pušenja duhana vezana je uz otkriće sjevernoameričkog kontinenta 1492. godine. Kristofor Kolumbo je u svoj brodski dnevnik zapisao: «Ovdje, u novoj zemlji, muškarci i žene hodaju s nekim upaljenim smotuljkom u ustima i od toga su sasvim obavijeni dimom…». Kultura američkih Indijanaca vezana je uz obredno pušenje «lule mira», ali duhan se koristio i za iscjeliteljske svrhe, za tretman boli, umora, gladi i žeđi. Europska povijest duhana započinje oko 1550. godine kada se u San Domingu u Španjolskoj počinje saditi duhan i vrlo brzo se uporaba duhana širi europskim kontinentom, pa i područjem današnje Hrvatske, gdje se prvo duhan koristio kao lijek, ali i za uživanje. Prvu monografiju o pušenju duhana pod naslovom «Pušenje» napisao je križevački gradski fizik dr. Fran Gundrum koji je bio ogorčeni neprijatelj duhana, crne kave i alkohola. Već tada je duhan bio prikazan kao biljka izuzetno štetna za zdravlje, posebno djece, mladeži i žena, te su već tada opisane zdravstvene, gospodarske i socijalne posljedice pušenja duhana. 

Pušenje duhana je vrlo važan izbježivi čimbenik rizika zdravlja

Procjenjuje se da je u muškaraca uz pušenje vezano 90-95% smrti od raka bronha i pluća, 80% smrti zbog KOPB-a, oko 50% smrti od ostalih zloćudnih novotvorina, oko 30% smrti od krvožilnih bolesti.

Svjetska zdravstvena organizacija ulaže velike svote novaca u istraživanja štetnog utjecaja pušenja i podsjeća nas statističkim podacima na zbilju štetnosti duhana i na poguban učinak na zdravlje. Naime, Svjetska zdravstvena organizacija upozorava nas da svakih osam sekundi u svijetu umire jedan čovjek zbog posljedica štetnog djelovanja duhana. Također procjenjuje da je u muškaraca uz pušenje vezano 90-95% smrti od raka bronha i pluća, 80% smrti zbog KOPB-a, oko 50% smrti od ostalih zloćudnih novotvorina, oko 30% smrti od krvožilnih bolesti.

U žena, osim dakako izrazito snažnog čimbenika rizika zdravlja vezanog uz maligne, kronične plućne i krvožilne bolesti, štetan utjecaj pušenja se dovodi u vezi s povećanim rizikom neplodnosti, a trudnice koje puše imaju veći rizik od spontanog pobačaja,  prijevremenog poroda i rađanja djeteta manje porođajne težine. 

Pasivno pušenje

S obzirom na štetnost utjecaja duhana na cijeli organizam, liječnici su dužni u svom svakodnevnom radu ukazivati svojim pacijentima na štetan utjecaj duhanskog dima na njih same i na njihovu okolinu.

Pasivnim pušačima koji udišu duhanski dim povećava se rizik umiranja zbog koronarne bolesti za 25 %, a rizik obolijevanja od raka pluća i bronha je oko 35 % veći nego kod nepušača koji nisu izloženi pasivnom pušenju. Posebno štetno djelovanje udisanja duhanskog dima u dojenčadi i male djece dovodi do bitno učestalijih bronhitisa, a i ostale bolesti dišnog sustava s alergijskom podlogom također su bitno učestalije kod djece koja su pasivni pušači.

Posebno osjetljiva grupa populacije s obzirom da se nalaze u razdoblju učvršćivanja temeljnih životnih načela, navika i obrazaca ponašanja su tinejdžeri. Nažalost, laka dostupnost cigareta, vrlo moćna i utjecajna reklamna propaganda duhanske industrije, obiteljski modeli ponašanja (roditelji – pušači), blaga zakonska regulativa ograničavanja i zabrane pušenja duhana u javnom prostorima, i još uvijek blagonaklono gledanje društva na pušenje duhana stavlja mlade ljude u delikatan položaj tj. na prekretnicu hoće li štetnu naviku pušenja duhana prihvatiti kao dio svog ponašanja ili će tu štetnu naviku odbaciti (niti ne započeti). Nažalost statistike su porazne i govore da ukoliko se ne aktivira akcijski plan borbe protiv pušenja na svim razinama imat ćemo ljude koji će i dalje gore navedenu statistiku što se tiče bolesti i smrtnosti povezanih sa pušenjem, čvrsto držati u visokim vrijednostima.

Istraživanje ESPAD (European School Survey Project on Alcohol and other Drugs) provedeno je u Hrvatskoj (i drugim zemljama Europe) među mladima u dobi od 16 godina do sada pet puta (1995., 1999., 2003., 2007., 2011. I 2013. g.). Rezultati svih studija su pokazali da mladi u Hrvatskoj puše više od svojih vršnjaka u Europi, uz to da se zadnjih godina trendovi pušenja u Hrvatskoj tek stabiliziraju, a u drugim zemljama gdje je provedena ESPAD studija, trend pušenja je u padu. U prosjeku (u ostalim zemljama) 54% učenika je barem jednom probalo cigaretu, a iz studije iz 2011. g. njih 28% je pušilo u zadnjih 30 dana, a u Hrvatskoj njih čak 41% što je daleko izdan europskog prosjeka. Zemlje s visokom proširenošću pušenja su, osim Hrvatske, Češka, Slovačka, Francuska, Italija, Bugarska, Latvija i Monako, a najniža proširenost pušenja u mladih je u Albaniji, Crnoj Gori, Norveškoj i na Islandu. Zadnjih godina se gubi razlika trenda pušenja duhana kod dječaka i djevojčica.

S obzirom na štetnost utjecaja duhana na cijeli organizam, liječnici su dužni u svom svakodnevnom radu ukazivati svojim pacijentima na  štetan utjecaj duhanskog dima na njih same i na njihovu okolinu.

Duhanski dim

Nikotin je spoj vrlo snažnog adiktivnog svojstva i odgovoran je za razvijanje ovisnosti koja se smatra vrlo teškom.

U duhanskom dimu ima oko 4000 sastojaka od kojih je velik broj štetan po zdravlje. Duhanski dim sadrži teške metale, oko 200 otrovnih plinova i preko 50 kancerogenih tvari. Najštetnije tvari su nikotin, prirodni alkaloid koji na ljudsko tijelo može djelovati kao stimulator ili sedativ, što zavisi od dužine pušačkog staža i količine unesenog nikotina u tijelo. Nakon izlaganja nikotinu dolazi do povišenja krvnog tlaka, ubrzava se srčani ritam i disanje, dolazi do naglog otpuštanja glukoze u krv tako da se u pušača može naći blago povišen šećer u krvi što dovodi do poremećaja metabolizma i gubitka apetita. Veće doze nikotina imaju sedativan učinak (pad koncentracije i sposobnosti pamćenja). Nikotin je spoj vrlo snažnog adiktivnog svojstva i odgovoran je za razvijanje ovisnosti koja se smatra vrlo teškom, čak težom od ovisnosti o teškim drogama (heroinu). Katran je proizvod suhe destilacije lišća duhana, visokokancerogena materija koja se taloži u plućima i odgovorna je za razvoj pušačkog malignoma. Ugljični monoksid je otrovni plin, bez boje, mirisa i okusa koji nakon udisaja iz duhanskog dima izaziva ubrzan rad srca, veže se za eritrocite i ometa normalan prijenos kisika kroz krv. Krv «težih» pušača ima čak 15% ugljičnog monoksida umjesto kisika. Olovo, kadmij, benzen, olovo su također vrlo štetni sastoji duhanskog dima, pogubnog djelovanja na pušača i na ljude iz okoline pušača. 

Odvikavanje od pušenja

Premisa procesa odvikavanja od pušenja bi trebala biti «postati i ostati nepušač», dakle održati apstinenciju i promijeniti svoj životni stil pušača u životni stil života nepušača.

Milijuni ljudi su prestali sami pušiti i izborili su se sami da prevladaju sve zamke procesa odvikavanja koji može biti vrlo dug. Akutni fizički simptomi sustezanja pri odvikavanju od nikotina su relativno blagi u usporedbi sa smetnjama sustezanja pri apstinenciji od drugih adiktivnih sredstava (alkohol, droge) i traju 3-5 dana, ali dug put je nošenja i borbe s psihičkom ovisnosšću čiji se simptomi aktualiziraju u raznim životnim okolnostima i situacijama, poglavito onima koji su vezani uz rituale pušenja i situacije u kojima je bivši pušač gotovo automatski posezao za cigaretom.

Većina pušača u svom pušačkom stažu ima nekoliko pokušaja apstinencija, ali što više pokušaja, to je zapravo više recidiva. Premisa procesa odvikavanja od pušenja bi trebala biti «postati i ostati nepušač», dakle održati apstinenciju i promijeniti svoj životni stil pušača u životni stil života nepušača.

Škola odvikavanja od pušenja

Pušačima koji žele prestati pušiti, a ne uspijevaju uspostaviti ili održati apstinenciju na raspolaganju su brojne škole odvikavanja od pušenja koje se baziraju na različitim pristupima i metodama i koje ističu da imaju veliki postotak polaznika koji prestanu pušiti. Spominje se da čak oko 80% polaznika prestaje pušiti, pa bi se pušači koji žele prestati pušiti mogli povesti za tim podatkom i često dati veće svote novaca ne bi li i oni prestali pušiti. Prestati pušiti i  nije problem, ali ostati nepušač, to je već problem pri kojem može struka pomoći. Realna procjena je da je uspjeh svih škola odvikavanja od pušenja oko 30% ako se prate polaznici škola kroz godinu dana od početka apstinencije.

Rad škola odvikavanja od pušenja koje se održavaju u okviru našeg zdravstvenog sustava (bolnice, Zavodi za javno zdravstvo i sl). bazira se na primjeni psihoterapijsko-edukativnog modela odvikavanja od pušenja. Temeljni programi škole traju oko deset sati raspoređenih u pet radnih dana. Nakon toga se jednom tjedno kroz 1-3 mjeseca održavaju grupe podrške za održavanje apstinencije. Programi škola su koncipirani tako da polaznicima donesu potrebne informacije o mehanizmu djelovanja nikotina, o apstinencijskom sindromu i metodama samopomoći kod odvikavanja od pušenja. Također, u nekim školama se radi na osvještavanju pojma osobne, psihološke slobode pojedinca koja je bitno narušena u okvirima ovisnosti o nikotinu. Ponekad se primjenjuje hipnoterapija kroz koju se postiže stanje psihomotorne i neurovegetativne opuštenosti te pojačane sugestibilnosti pri čemu se osvješćuju i učvršćuju motivi za prestanak pušenja koji su temelj za daljnje održavanje započete apstinencije koja je put prema promjeni pušačkog stila života u životni stil nepušača.

Za više informacija o Školi odvikavana od pušenja pri Kliničkom bolničkom centru «Sestre milosrdnice», Vinogradska cesta 29, Zagreb na  tel. 3787-734 ili na email: skola.nepusenja@gmail.com

VEZANI SADRŽAJ > <