x
x

Europski dan borbe protiv depresije, 1.listopada

  01.10.2013.

Depresija je jedan od najstarijih poznatih mentalnih poremećaja. To je poremećaj koji utječe na raspoloženje, osjećaje, način razmišljanja, ponašanje i tjelesno funkcioniranje pojedinca. U današnje vrijeme depresija, zbog svoje raširenosti i dizabiliteta koje izaziva te česte povezanosti s mnogim somatskim bolestima, predstavlja jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u mnogim zemljama Europe i svijeta.

Europski dan borbe protiv depresije, 1.listopada
U 2012. godini registrirano je ukupno 5.097 hospitalizacija i 146.178 dana bolničkog liječenja zbog depresivnih poremećaja. Žene su češće hospitalizirane od muškaraca, a najveći broj hospitalizacija kod oba spola u dobi je 40-59 godina.

Europski dan borbe protiv depresije (European Depression Day) obilježava se u mjesecu listopadu na inicijativu i u organizaciji Europskog udruženja za borbu protiv depresije (European Depression Association - EDA). Svrha ove inicijative je usmjeravanje pozornosti profesionalnih i laičkih krugova na rastući problem depresije i razumijevanje opterećenja koje depresija donosi u živote ljudi, kao i borba protiv stigme i diskriminacije.

Depresija je čest i ozbiljan mentalni poremećaj koji pogađa oko 121 milijun ljudi na svijetu. Oko 11% građana u EU u nekom trenutku života pati od depresije. Procjenjuje se da 1 od 5 zaposlenih osoba ima depresivne simptome. Simptomi depresije mogu značajno utjecati na dnevno funkcioniranje zaposlenika. Depresija je jedan od vodećih uzroka loše produktivnosti na radu, bolovanja, prijevremene mirovine ili gubitka zaposlenja.

Ovogodišnjom kampanjom Europskog dana protiv depresije ponovno se svraća pozornost na depresiju kao vodeći uzrok problema mentalnog zdravlja u radnoaktivnoj populaciji. Aktivnosti kampanje, koja će započeti prvog dana listopada, provodit će se tijelom cijelog mjeseca s težištem na problem depresije na radnom mjestu. Naglašava se važnost i potreba da poslodavci kroz praksu dobrog upravljanja surađuju sa svojim zaposlenicima i pruže podršku u prevenciji i prepoznavanju depresije na radnom mjestu.

Prema procjenama opterećenja bolestima za Hrvatsku depresivni poremećaji se nalaze na 3. mjestu zdravstvenih problema s udjelom 7,5%. Depresivni poremećaji, uz poremećaje uzrokovane alkoholom, shizofreniju i reakcije na teški stres, spadaju u najčešće dijagnoze bolničkog pobola zbog mentalnih poremećaja u Hrvatskoj. U 2012. godini registrirano je ukupno 5.097 hospitalizacija i 146.178 dana bolničkog liječenja zbog depresivnih poremećaja. Žene su češće hospitalizirane od muškaraca, a najveći broj hospitalizacija kod oba spola u dobi je 40-59 godina.

www.zdravlje.hzjz.hr