Zdravstveni radnici i društvene mreže i utjecaj na bolesnike
Ante Bruno Znaor, cand. med.
07.02.2023.
Zdravstveni djelatnici kao osobe obučene u području medicine trebali bi pacijentima iznositi točne medicinske informacije, biti sposobni ustanoviti probleme, jasno obrazložiti njihova stanja te naći potrebna rješenja, a da pritom sačuvaju njihovu privatnost. No što se dogodi kada ti isti djelatnici predlažu pacijentima društvene mreže kao mjesto edukacije o bolestima i kada sami na poslu koriste društvene mreže bez jasnog poznavanja politike svog radnog mjesta. Riskira li se time povreda privatnosti bolesnika?
Anonimna anketa od 35 pitanja provedena je u Južnom Teksasu, na 366 zdravstvenih radnika. Od 97% ljudi koji su izjavili da posjeduju elektroničke uređaje, 87,9% navelo je da koristi društvene mreže. Ovi zdravstveni radnici naveli su da su svaki dan proveli otprilike 1 sat na društvenim mrežama. Zdravstveni radnici mlađi od 40 godina bili su više uključeni u društvene mreže u usporedbi s onima iznad 40 godina. Uočeno je da je korištenje društvenih mreža među liječnicima i medicinskim sestrama identično (88% za svaku skupinu), a obje su skupine poticale svoje pacijente da istražuju svoje kliničko stanje na društvenim mrežama. Veći broj liječnika izjavio je da su upoznati s politikom društvenih mreža u svojoj bolnici za razliku od medicinskih sestara. Međutim, veliki udio zdravstvenih radnika (40%) nije bio svjestan svoje politike na radnom mjestu, što bi potencijalno moglo uzrokovati povredu privatnosti povjerljivih medicinskih podataka.
Društvene mreže sadrže brojne informacije do kojih se može bez problema doći. Problem je velika količina netočnih informacija kojih ljudi laici nisu svjesni i uzimaju ih zdravo za gotovo. Još je veći problem apeliranje liječnika na bolesnike da sami istražuju svoja medicinska stanja preko interneta i medija umjesto da im sami kažu sve potrebne informacije vezane za njihove zdravstvene probleme. Kada zdravstveni djelatnici uz to ne razumiju politiku svog radnog mjesta pojavljuje se rizik da korištenjem društvenih mreža izlože povjerljive medicinske podatke svojih pacijenata i time povreda njihovih prava. Na kraju se postavlja globalno pitanje koliki je postotak zdravstvenih djelatnika pravilno educiran o politici svoga radnog mjesta te kako njihovo poticanje pacijenata na korištenje, ali i samoizlaganje društvenim mrežama utječu na zdravlje i privatnost pacijenata.