Depresija je jedan od najčešćih mentalnih poremećaja koji karakterizira poremećaj raspoloženja sa skupom različitih simptoma kao što su kognitivni (negativne misli, pad koncentracije), tjelesni (gubitak apetita, nesanica), motivacijski (gubitak interesa, tromost) i ponašajni (manjak aktivnosti, povlačenje u sebe).

Prikaz slučaja: muškarac, 77 godina, udovac, umirovljenik, dolazi u ordinaciju zbog palpitacija, nekontroliranog tlaka i lošeg spavanja. Pacijent od ženine smrti prije 18 mjeseci ima česte probleme s kćeri. Kći želi oca preseliti u dom i useliti se u njegov stan. Maltretira ga pozivima i prijeti te mu ne dopušta druženje s unukama. Kad je sam u stanu, tjeskoban je, razmišlja o ženi i kćeri te ga muči osjećaj krivnje. Lakše mu je u društvu jer nije toliko okupiran svojim mislima. Žali se da ne može spavati, da je stalno umoran i napet. Često ga budi bol u prsima. Kod kardiologa otkrivena fibrilacija atrija te uveden varfarin. Od 2009. godine na alprazolamu.

Pacijent je na pregledu uredne svijesti, orijentiran, normalnog ponašanja, uspostavlja se uredan kontakt, djeluje tjeskobno i zabrinuto. Učinjen EKG i korigirana terapija (ukinut verapamil, uveden beta-blokator) te učinjen kratak orijentacijski test za depresiju pri čemu je postavljena dijagnoza depresije.

Pacijentu se preporučuju daljnje kontrole uz korigiranje terapije po potrebi te odluka o uvođenju antidepresiva. Po potrebi površinska suportivna psihoterapija. Poticati druženje sa susjedima i kolegama u mjesnom odboru.

Zaključak: Depresija je jedna od najčešćih bolesti koja narušava kvalitetu života pojedinca i koju nije lako prepoznati. Pritom je uloga liječnika obiteljske medicine velika jer osim razgovora i savjetovanja pacijenta, u slučaju potrebe kreće s medikamentnom terapijom.

Tonći Batinić, Suzana Kumbrija