x
x

Kako na vrijeme prepoznati burnout?

  Maja Vukoja, dr. med.

  26.01.2022.

Istraživanja pokazuju kako je „burnout“ u 2020. godini porastao za 24% u odnosu na prethodnu godinu, čemu je u Hrvatskoj svakako pridonijela i pandemija, ali i opetovani potresi. Iako su „burnoutu“ skloniji ljudi određenih osobina i zanimanja, on može pogoditi bilo koga, bilo kada i bilo gdje. Kao prva pomoć nameću se farmakoterapija i psihoterapija, međutim nužno je također shvatiti da je sasvim u redu ponekad ne raditi ništa.

Kako na vrijeme prepoznati burnout?

Uvod

Prije svega, važno je napomenuti da su stres i burnout vrlo povezani.

Izjava 'dosta mi je svega' vrlo je učestala u današnjoj populaciji, naročito uslijed dugotrajnog i zahtjevnog obrazovanja, otežanog funkcioniranja na radnom mjestu te složenog emocionalnog i obiteljskog života.

Do njega dolazi kada smo preplavljeni događajima, pomiješanim osjećajima te sve zahtjevnijim obavezama uz porast vlastite vulnerabilnosti.

Sam termin 'burnout' ili tzv. sindrom sagorijevanja nastaje 70-ih godina prošlog stoljeća od strane američkog psihologa Herberta Freudenbergera.

Dugotrajan stres koji se ne liječi može dovesti do iscrpljenosti koja s vremenom potroši sve psihološke kapacitete pojedinca i posljedično donosi mnogo negativnih posljedica.

Prevalencija

Najveći rizik snose zanimanja unutar kojih se skrbimo za zdravlje i sigurnost drugih.

Neka istraživanja pokazuju kako je uslijed raznih zbivanja na globalnoj razini burnout u 2020. godini porastao za 24% u odnosu na 2019. godinu. U Hrvatskoj je zabilježen porast burnouta uslijed dvije stresogene situacije vezane uz pandemiju koronavirusom i opetovane potrese!

Nikako ne smijemo zaboraviti na intenzivnu skrb unutar obiteljiBrinuti o bolesnom članu obitelji predstavlja mukotrpan rad i predanost koji su često doživotni. Ono što nerijetko zanemarujemo jest da i osobe koje brinu o drugima trebaju nekoga tko će brinuti o njima.

Poznata  izreka je da su liječnici i srodne struke 'najteži' pacijenti.

Ta uloga spasitelja ili onoga koji se brine o nekome ne dozvoljava nam drugu ulogu - ulogu koja je na potpuno suprotnoj strani i koju zbog toga teško prihvaćamo. U biti, ne prihvaćamo vlastitu nemoć i potrebu za pomoć.
Zbog navedenog, organiziraju se mobilni psihijatrijski timovi kako bi pratili funkcioniranje cijele obitelji koja ima teško bolesnog člana, a unutar zdravstvenih ustanova postoje Balintove grupe za zdravstveno osoblje koje, nažalost, u današnjim okolnostima teško funkcioniraju u realitetu.

Rizični faktori

Burnoutu su sklonije osobe koje već boluju od nekog psihičkog poremećaja ili kronične somatske bolesti!

  • muški spol jer muškarci teže potraže pomoć i više se povlače u sebe, iako žene jače reagiraju na emocionalnoj razini,
  • mlada odrasla dob,
  • tehnologija koja je ubrzala tempo življenja,
  • status na radnom mjestu, odnosi s nadređenim, uvjeti rada, tempo rada/broj radnih sati/količina slobodnog vremena, razina odgovornosti,
  • omalovažavanja na račun spola, dobi, vjere, rase, potencijalna seksualna uznemiravanja,
  • emocionalni status,
  • financijska situacija,
  • složeni obiteljski odnosi te faktori vezani uz roditeljstvo, odnosno nerazumijevanje od strane nadređenih za izbivanja zbog roditeljskih obaveza,
  • narušeno opće zdravstveno stanje,
  • određeni profili ličnosti (npr. introverti) i traumatična životna iskustva.

Simptomi burnouta

  • psihički umor
  • anksioznost
  • fizička iscrpljenost
  • smetnje usnivanja i prosnivanja
  • poremećaji pažnje i poteškoće u koncentraciji
  • tjelesni simptomi kao što su tremor, tahikardija, preznojavanje, glavobolje i česte infekcije zbog oslabljenog imuniteta
  • promjene u apetitu
  • manjak kreativnosti i ideja
  • osjećaj emocionalne praznine
  • pesimizam
  • dojam da vam se život svodi na preživljavanje i čekanje da aktualni dan završi bez nalaženja zadovoljstva u njemu
  • potreba za izolacijom, čak i od dragih ljudi, naročito ako traje više od nekoliko tjedana uz osjećaj bezvoljnosti
  • sklonost perfekcionizmu koji je uzrok sagorijevanju s obzirom na to da u stvarnosti ne možemo ostvariti sva svoja visoka očekivanja što uzrokuje stalni osjećaj neuspjeha i nezadovoljstva
  • realno preuzimanje previše obaveza i odgovornosti
  • osjećaj bezvrijednosti
  • veća kritičnost prema sebi nego prema drugima
  • traženje utjehe u materijalnim izvorima zadovoljstva te u raznim sredstvima ovisnosti da bi se barem kratkotrajno potisnuli osjećaji s kojima se ne može nositi, nakon čega, naročito zbog kratkoročnog učinka, nastupa još veći osjećaj praznine
  • nesklonost oslanjanju na druge ljude i traženju pomoći da ih ne bismo opteretili i/ili jer ne znamo kako bismo uopće objasnili svojoj problem ili čak mislimo da ni ne trebamo/ne zaslužujemo pomoć.

Novije studije govore da je prosječna dob, osobito profesionalnog burnouta, 32 godine.

Podjela poremećaja po stadijima

Osim po simptomima, burnout možemo podijeliti i u 5 stadija:

1. Stadij 'medenog mjeseca'
Karakterizira ga: energija, euforija, kreativnost, osjećaj da smo svemogući uz sklonost samodokazivanju, optimizam, predanost, produktivnost.
Obično se javlja s novim životnim počecima (kao što je novi posao).

2. Početak stresa
Javlja se svjesnost da postoje i lošiji dani kada ne ide sve onako kako smo planirali, praćeni nervozom, nemogućnošću koncentriranja, povišenim krvnim tlakom te poremećajima srčanog ritma i palpitacijama, nezadovoljstvom, manjkom sna, reduciranom produktivnošću i smanjenom socijalnom aktivnošću. Također su učestali i promijenjen apetit, umor i glavobolja.
U organizmu dolazi do pojačanog stvaranja hormona stresa, kortizola, koji je obrnuto proporcionalan u odnosu na serotonin i dopamin što je razlog svih navedenih simptoma i poteškoća.

Burnout može dovesti i do suicidalnih misli i namjera s ozbiljnom životnom ugrozom!

3. Kronični stres
Postojeći simptomi ne prestaju, naprotiv, intenziviraju se i javljaju se i neki novi
; manjak hobija, jutarnji umor, apatija, propuštanje zadanih rokova i ciljeva, kašnjenja, psihosomatske bolesti, izbjegavanje članova obitelji i prijatelja - socijalna izolacija, ljutnja ili agresivno ponašanje, ogorčenost, cinizam, smanjen libido, negiranje, odgađanje i potiskivanje problema, osjećaj da smo pod pritiskom ili 'u panici', sve veća ovisnost o kofeinu, nikotinu, alkoholu ili drugim sredstvima ovisnosti i gubitak kontrole.

4. Sagorijevanje
Osoba osjeća da je iscrpila sve rezerve energije te praktički ne nalazi 'dobre dane' u svojoj svakodnevici. Javljaju se osjećaj potpune praznine, pesimizam, sumnja u samog sebe, sve složeniji oblici somatskih bolesti, poremećaji ponašanja, kronično povlačenje u sebe i osamljivanje uz zanemarivanje svojih potreba, opsjednutost problemima i negativnim ishodima, želja da se 'ode od svih i svega'.

5. Burnout kao način života
Osoba više niti ne zna za drugačije načine funkcioniranja te se potpuno predaje stanju u kojem se nalazi uz stalan osjećaj tuge, depresije i umora.

Kako dijagnosticirati burnout i razlikovati ga od drugih psihičkih poremećaja?

Uvijek treba isključiti somatske poremećaje.

Diferencijalno dijagnostički vrlo je teško razdvojiti burnout od nekih drugih psihičkih poremećaja kao što su izolirani anksiozni i depresivni poremećaji upravo zbog svoje širine i složenosti kliničke slike. Također, uvijek treba isključiti somatske poremećaje.

Postoje i specifični dijagnostički upitnici za sindrom sagorijevanja kao što je tzv. MBI (Maslach Burnout Inventory). No, kroz inicijalni razgovor često možemo uvidjeti kako osobe i same primjećuju kada su jednostavno preopterećene i zasićene uslijed raznih izvora stresa kojima se ne nazire kraj.

 

Kako pomoći?

Nužna je pomoć u organizaciji zadanih obaveza, realizaciji slobodnog vremena. Važna je kvalitetna komunikacija te isto tako organizacija konkretne pomoći.

Ako je problem nastao uslijed stresa na poslu, okolnosti mijenjamo koliko možemo (promjena radnoga mjesta, izmjena odgovornosti, smanjenje zahtjeva na poslu, promjene u radnom vremenu zaposlenika). Potrebna je i edukacija radnika, team building, supervizija, konzultacije, podrška zaposlenicima te bolja međusobna komunikacija.

Slično je i kod skrbi o nekome u obiteljskom okruženju. Nužna je pomoć u organizaciji zadanih obaveza, realizaciji slobodnog vremena, kvalitetna komunikacija te isto tako organizacija konkretne pomoći obiteljima ako je to moguće.

Farmakoterapija je važna kao prva pomoć i način da se osoba lakše nosi s nevoljama, s ciljem poboljšanja raspoloženja, redukcije anksioznosti uz povećanu kvalitetu spavanja.

Kratkoročno preporučujemo benzodiazepine i hipnotike, no dugoročno se preporučuju antidepresivi ako nisu kontraindicirani dijagnostičkim faktorima (kada ovisno o postojećoj osnovnoj psihičkoj bolesti ili simptomima pristupamo antipsihoticima i stabilizatorima raspoloženja - psihotični/bipolarni spektar).

Psihoterapija je također od ključne važnosti jer je terapijski vrlo učinkovito verbalizirati svoje probleme tzv. neutralnoj osobi.

Savjeti

Umor i iscrpljenost veliki su neprijatelji zdravog i ispunjenog života.

  • Nekada nam je svima potrebno samo malo odmora!
  • Usporite!
  • Družite se!
  • Povjerite se bliskim osobama!
  • Potražite stručnu pomoć!
  • Postavite prioritete!
  • Ne zanemarujte svoje hobije!
  • Kod burnouta čest problem polazi od činjenice da ne znamo otkuda bismo počeli. Nekima je potreban detaljan plan i to je sasvim u redu.
  • Pokušajte barem dio dana ne raditi ništa.
  • Svrha života nije u tome da konstantno budemo nekome/ nečemu korisni.
  • Zdrava prehrana bogata triptofanom također može biti od velike pomoći.
  • Tjelesna aktivnost direktno podiže razinu dopamina, a time i osjećaj zadovoljstva i motivacije što je posljedično bitno za podizanje samopouzdanja.
  • Naučite reći 'ne'!

Mindfulness tehnika

U vremenu smo kada nam je doista neophodno naučiti se nositi s izazovnim situacijama, prevladati stres i što više svjesno boraviti u sadašnjem trenutku ili tzv. mindfulnessu.

Mindfulness ili usredotočena svjesnost pomaže nam naučiti da je onaj način na koji tretiramo sami sebe, zapravo ujedno i način na koji ćemo tretirati druge i svijet oko sebe, za više mira, međusobnog povjerenja, razumijevanja, prihvaćanja i podrške.

Zaključak

Moramo znati pomoći samima sebi da bismo pomogli drugima i dostigli željenu kvalitetu života. Jer svrha života nije samo preživljavanje.

Literatura

  1. Stamenković K. Burnout sindrom - bolest današnjice? Dosutpno na: http://www.snz.unizg.hr/burnout-sindrom-bolest-danasnjice
  2. www.helpguide.org/articles / stress/burnout-prevention-and-recovery.html
  3. Burnout research: Emergence and scientific investigation of a contested diagnosis (Linda V. Heinemann, Torsten Heinemann, March 6, 2017)
  4. https://www.psychologytoday.com/us/blog/high-octane-women/201311/the-tell-tale-signs-burnout-do-you-have-them
  5. http://www.womeninadria.com/burnout-sindrom
  6. https://www.psychologytoday.com/us/blog/pressure-proof/201306/7-strategies-prevent-burnout
  7. https://www.psychologytoday.com/us/blog/urban-survival/201605/10-strategies-fight-job-burnout

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Olfen gelPLIVIT total energyGastal
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
PLIVIT C 1000 Plus
VIDEO GALERIJA
20:57
Video sadržaj trenutno nije dostupan.
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: