x
x

Kako brinuti o sebi dok brinete o drugima?

  Maja Vincek, dr. med. spec. psihijatar

  13.01.2022.

Kulturološko naslijeđe stavlja u prvi plan druge i brigu za druge te prikazuje stavljanje sebe na prvo mjesto lošim, krivim i egocentričnim ponašanjem. Uči nas da se trebamo najprije pobrinuti za sve druge - djecu, starije, supružnika, prijatelje, društvo, posao - što se u novije vrijeme nije pokazalo točnim. Činjenica je da se najprije moramo pobrinuti za sebe - za svoje fizičko i mentalno zdravlje. Briga o sebi - svakome od nas - trebala bi biti prioritet. Jedino brinući o sebi, možemo adekvatno brinuti o drugima.

Kako brinuti o sebi dok brinete o drugima?

Što jest, a što nije briga o sebi?

Briga o sebi podrazumijeva preuzimanje aktivne uloge u održavanju vlastitog dobrog osjećanja, osjećaja sreće i psihofizičkog blagostanja.

Briga o sebi je po definiciji svako ponašanje koje nam pomaže da izbjegnemo zdravstvene poteškoće, da izoštrimo svoje mentalno i fizičko zdravlje. Podrazumijeva preuzimanje aktivne uloge u održavanju vlastitog  dobrog osjećanja, osjećaja sreće i psihofizičkog blagostanja, posebice tijekom stresnih i turbulentnih životnih razdoblja. Uključuje rad na podizanju samopoštovanja i samopouzdanja, vođenje računa o vlastitim socijalnim i emocionalnim potrebama te označava način zdravog upravljanja stresom i postizanje ukupnog boljitka osobe kroz postupak samobrige.

Briga o sebi nije luksuz već nužnost

Briga o vlastitom zdravlju i sigurnosti podrazumijeva u prvom redu i zadovoljavanje onih elementarnih potreba - uredan san, hrana, voda, odmor – koje velik broj ljudi sebi uskraćuje ili odgađa pogotovo u periodima većeg stresa ili ih uzima „zdravo za gotovo“.

Također podrazumijeva uzimanje kvalitetnog vremena za sebe, bavljenje hobijima, vlastitim interesima, čitanje zanimljivog književnog štiva, šetnje na otvorenom , redovitu tjelovježbu, druženje s dragim osobama i obitelji ako je suportivna te razne sitnice u kojima svakodnevno uživamo.

Koncept Self care

Self care je dio svakodnevnog života. To je briga koju poduzimaju pojedinci u smjeru povećavanja vlastitog blagostanja i dobrog osjećanja i uključuje i proširenu brigu za djecu, obitelj, prijatelje, susjede i lokalnu zajednicu.

Koncept Self Care razvijao se kroz godine - u početku je podrazumijevao aktivnosti koje pojedinci poduzimaju da bi poboljšali zdravlje, prevenirali bolest , ograničili trajanje bolesti i postigli zdravlje (1983. godine).

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije iz 2003. godine Self-Care (koncept samobrige) je sposobnost pojedinca, obitelji i zajednice da promovira zdravlje, spriječi bolest, zadrži zdravlje i da se nosi s bolesti i dizabilitetom - s ili bez potpore osobe zadužene za osiguravanje zdravlja.

UK Department of Health također definira taj isti koncept: „Self care je dio svakodnevnog života. To je briga koju poduzimaju pojedinci u smjeru povećavanja vlastitog blagostanja i dobrog osjećanja i uključuje i proširenu brigu za djecu, obitelj, prijatelje, susjede i lokalnu zajednicu. Uključuje akcije koje ljudi poduzimaju da bi ostali zdravi, zadržali dobro psihičko i fizičko zdravlje, zadovoljili vlastite psihičke i socijalne potrebe, prevenirali bolesti i nesreće, brinuli za produljena stanja bolesti i zadržali zdravlje i dobro osjećanje nakon akutne bolesti i otpusta iz bolnice.“

Njegovatelji osoba sa psihičkim poremećajima

Njegovateljsko sagorijevanje je višedimenzionalan odgovor na doživljeni stres koji proizlazi iz brige za oboljelu osobu, a narušava fizičko, psihičko, emocionalno te funkcionalno zdravlje.

Mentalne bolesti su ozbiljne, često dugotrajne i kronične bolesti koje utječu na čovjekovo mišljenje, opažanje i emocije. Mentalne bolesti uvelike umanjuju pacijentovu sposobnost da obavlja svakodnevne aktivnosti i čine ga inferiornim u odnosu na svakodnevno funkcioniranje. Često se oboljela osoba mora osloniti na pomoć člana obitelji - supružnika, roditelja, dijete. Pomaganje oboljelom članu iziskuje pomoć i ulaganje energije i truda člana obitelji, opstruira i mijenja dnevnu rutinu te iste osobe, njegovatelja i mijenja i umanjuje njegovu sociofunkcionalnost. Skrb o osobi s kroničnom mentalnom bolesti može dovesti do toga da se i kod člana obitelji razviju negativne i nepovoljne psihološke, psihičke, socijalne i ekonomske posljedice. Subjektivni osjećaj patnje i tereta u njegovatelja ovisi o intenzitetu pacijentovih simptoma, trajanju bolesti, njegovom dizabilitetu i invaliditetu te smanjenim socijalnim interakcijama. Članove obitelji muče i negativne emocije vezano uz prisustvo psihičke bolesti u obitelji – osjećaji srama, neugode, osjećaji krivnje, samookrivljavanje - što se negativno odražava i na njihovo psihičko zdravlje.

Skrb je u psihičkim bolestima najčešće dugotrajna, sveobuhvatna i iscrpljujuća. Njegovateljsko sagorijevanje definirano je kao višedimenzionalan odgovor na doživljeni stres koji proizlazi iz brige za oboljelu osobu, a narušava fizičko, psihičko, emocionalno te funkcionalno zdravlje. Često se u osoba koje brinu o drugim bolesnim osobama razviju afektivni poremećaji, anksiozni poremećaji , psihosomatske bolesti, poremećaji arhitektonike spavanja, bolovi…

Kako si pomoći?

Suočavanje s dijagnozom psihičke bolesti i psihoedukacija omogućuju bolju prilagodbu na izazove bolesti, smanjenje frustracija i poticanje realnih i racionalnih očekivanja kod pacijenata i obitelji.

Prvi korak svakako je nakon prvotnog šoka osvijestiti i priznati bolest - faze suočavanja s bolesti uključuju razne mehanizme obrane i u oboljelog i u člana obitelji - negiranje, ljutnju i bijes, pogodba/pregovaranje, depresiju te na kraju fazu prihvaćanja bolesti. Svakako je potrebno ostvariti izravnu i asertivnu komunikaciju s medicinskim osobljem te liječnikom koji liječi člana obitelji kojem je potrebna naša skrb.

Suočavanje s dijagnozom psihičke bolesti i psihoedukacija koju pružaju zdravstveni djelatnici omogućuje bolju prilagodbu na izazove bolesti , smanjenje frustracija i poticanje realnih i racionalnih očekivanja kod pacijenata i obitelji. Vrlo je važno pred nas same i pred osobu o kojoj brinemo staviti očekivanja i planove vodeći računa o njihovim interesima, prilagoditi aktivnosti trenutnoj razini, sposobnosti - pacijenta i nas samih. Svi smo mi samo ljudi. 

Pozitivni učinci brige

Brige o drugima povećava povezanost s osobom o kojoj se brine.

Briga o nekom drugome donosi pojedincima koji brinu i brojne pozitivne učinke - koje valja osvijestiti. Brige o drugima povećava povezanost s osobom o kojoj se brine, te se ista produbljuje njegom. Tijekom postupka moguće je rješavanje raznih problema i poboljšanje interpersonalnih odnosa s osobom o kojoj se brine, te uspostavljanje i novih socijalnih interakcija s ljudima koji su u istoj ili sličnoj situaciji uz stvaranja novih poveznica putem grupa za podršku. Proces nosi i nove i neočekivane nagrade zbog suosjećanja i prihvaćanja.

Kako si olakšati?

Ljudi kroz proces učenja o bolesti od koje boluju članovi njihove obitelji dobivaju relevantne informacije o prirodi i tijeku procesa liječenja, stječu znanja i vještine koje im mogu pomoći i primaju adekvatnu podršku.

Pitati za pomoć - s obzirom na to da se većina ljudi nađe u novoj i nepredvidivoj situaciji, u kojoj snalaženje ovisi o više faktora, nije sramota pitati za pomoć. Pomoć se može potražiti od drugog člana obitelji, ili se pokuša dogovoriti preraspodjela brige s drugim članovima obitelji ili rodbine, patronažnom sestrom, liječnikom obiteljske medicine, centrom za socijalnu skrb ili nekim iz lokalne zajednice. Ljudi su skloniji pružiti pomoć, kada vide da ste se i sami potrudili, da ste ih pitali na pozitivan i pristojan način, ali i ponudili prostor da vam pomoć mogu uskratiti, bez većih posljedica za njih. Svakako je potrebno zahvaliti na pruženoj pomoći.

Učenje, edukacija - ljudi kroz proces učenja o bolesti od koje boluju članovi njihove obitelji dobivaju relevantne  informacije o prirodi i tijeku procesa liječenja, stječu znanja i vještine koje im mogu pomoći i primaju adekvatnu podršku.

Grupe za samopomoć

Grupnim radom uči se bolja komunikacija u obitelji.

Pridruživanje grupama za samopomoć nosi pozitivne efekte za psihičko zdravlje,omogućuje stjecanje novih kontakata i povećava socijalnu uključenost. Grupnim radom uči se bolja komunikacija u obitelji koja omogućuje stvaranje pozitivnog obiteljskog okruženja .

Ljudi u takvim grupama jačaju povezanost, razvijaju osjećaj pripadnosti i sigurnosti, dobivaju adekvatnije uvide - da nisu jedini u takvoj situaciji - dijele vlastita iskustva i nude jedni drugima više novih mogućnosti za rješavanje problema. Kroz traženje stručne pomoći također se uči raditi na sebi, svom psihičkom i fizičkom zdravlju, prepoznavanju vlastitih emocionalnih stanja, kontroli emocija te im se nude razne i adekvatne tehnike nošenja sa stresom.

Planiranje vlastite relaksacije

Važno je slušati sebe i dozvoliti si psihički i fizički odmor, odrediti barem „pet minuta za sebe“ svaki dan.

Kako u brizi za druge ne bismo zanemarili svoje potrebe potrebno je planirati vlastitu relaksaciju, odrediti barem „pet minuta za sebe“ i naći trenutak opuštanja svaki dan.

Važno je slušati sebe i dozvoliti si psihički i fizički odmor.

Dom, radno i fizičko okruženje potrebno je organizirati tako  da nam omogućava lakše funkcioniranje. Važno mjesto zauzima i adekvatna prehrana, miran san i tjelovježba te posebno humor - kao jedan od najzdravijih mehanizama obrane.

Odnosi - toksični ili podržavajući

Negativne emocije važno je prepoznati i izražavati, suočiti se s njima, kako bismo izbjegli razvoj psihosomatskih bolesti, pa i afektivnih poremećaja.

Kvalitetni odnosi s bližnjima tzv. podržavajući odnosi povećavaju kvalitetu življenja. Važno je znati prepoznati toksične odnose, koji život uvelike otežavaju. Dobro je postaviti jasne granice prihvatljivog, odnosno neprihvatljivog ponašanja, a od toksičnih ljudi i odnosa se psihički i fizički odmaknuti. Negativne emocije važno je prepoznati i izražavati, suočiti se s njima, kako bismo izbjegli razvoj psihosomatskih bolesti, pa i afektivnih poremećaja.

Ako se isti ipak pojave - važno je otići liječniku.  

Farmakoterapijsko liječenje – ako primijetite kod sebe razvoj simptoma tjeskobe, depresije ili sagorijevanja ne libite se potražiti pomoć stručnjaka za mentalno zdravlje - psihologa, psihijatra ili  liječnika obiteljske medicine. Psihoterapija nudi vrlo efikasna rješenja, a kao prva pomoć nudi se i farmakoterapijsko liječenje - antidepresivima, anksioliticima, hipnoticima, stabilizatorima raspoloženja ili antipsihoticima ovisno o kliničkoj slici.

 

Zaključak

Briga o oboljelim osobama često je dugotrajna i iscrpljujuća i uzrokuje kod osobe koja brine o drugome brojne negativne učinke na fizičko i mentalno zdravlje.

Mentalne bolesti su kronične i dugotrajne, te uvelike umanjuju sociofunkcionalnost psihički oboljele osobe i čine ju zavisnom u većoj ili manjoj mjeri o pomoći druge osobe. Briga je često dugotrajna i iscrpljujuća i uzrokuje kod osobe koja brine o drugome brojne negativne učinke na fizičko i mentalno zdravlje. Kako bi se te posljedice ublažile pred njegovatelja se stavlja u prvi plan potreba brige za sebe. Ista uključuje elementarne potrebe - hrana, voda, san i odmor, ali i razne druge mehanizme samopomoći i uključivanja u grupe, raspodjelu brige, psihoedukaciju, održavanje podržavajućih odnosa, osvještavanje pozitivnih učinaka brige o drugome, a sve kako bi se i kod njih prevenirao razvoj kliničke slike mentalne ili tjelesne bolesti .

Ako se iste ipak razviju - nudi se psihoterapijsko i farmakoterapijsko liječenje.

Kroz brigu za druge, ne smijemo zaboraviti na svoje potrebe.

Literatura

1. Pregledni članak o karakteristikama ličnosti skrbnika oboljelih od duševnih bolesti, uz proučavanje razlika ovisno o dijagnozi (Lautenschlager i sur, Curr Opin Psychiatry, 2013.): https://journals.lww.com/co-psychiatry/FullText/2013/01000/Personality_of_mental_health_caregivers.18.aspx#pdf-link

2. „Assessing health status in informal schizophrenia caregivers compared with health status in non-caregivers and caregivers of other conditions”. Gupta i sur. (2015.); BMC Psychiatry 15:162

3. „Caregivers consequences of care among patients with eating disorders, depression or schizophrenia” Martin i sur. (2015.); BMC Psychiatry 15:124

4. Self- Care in health: We can define it, but should we also measure it?“David Webber, Zhenyu Guo, Stephan Mann. Dostupno na: https://selfcarejournal.com/article/self-care-in-health-we-can-define-it-but-should-we-also-measure-it/

5. Health Education in Self-Care: Possibilities and Limitations. Report of a Scientific Consultation. Geneva,Switzerland: World Health Organization; November 21–25, 1983. Accessed September 4th 2013

6. The role of the pharmacists in self-care and self medication: report of the 4th WHO consultative group on the role of the pharmacist’, Geneva, 1998.

7. Self-care in the Context of Primary Health Care Report of the Regional Consultation Bangkok, Thailand, 7–9 January 2009. Accessed September 4th 2013

8. Department of Health. Self care – a real choice: self care support – a practical option. London: Department of Health 2005. Accessed September 4th 2013

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
BisolexMaxirinoZipantola PROTECT
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Gastal
VIDEO GALERIJA
20:57
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: