Ovisnici o kokainu, u odnosu na zdrave kontrole, imali su poteškoće u razumijevanju mentalnih perspektiva drugih ljudi, teško su prepoznavali emocije u govoru, demonstrirali su manju razinu emocionalne empatije, bili su rjeđe uključeni u socijalnu interakciju i pokazali su puno manji angažman za vrijeme socijalne interakcije.

Pokus koji je mjerio razinu moždane aktivnosti za vrijeme socijalne interakcije pokazao je manju aktivaciju medijalnog orbitofrontalnog korteksa (dio mozga koji ima značajnu ulogu u sustavu nagrađivanja) u kokainskih ovisnika. Istraživači smatraju da ljudi koji uživaju kokain izbjegavaju socijalnu interakciju jer je doživljavaju manje nagrađujućom u odnosu na zdrave kontrole. Ovaj obrazac moždane aktivnosti također može objasniti zašto negativni socijalni čimbenici (gubitak prijatelja, člana obitelji, zaposlenja) sprječava ljude da prevladaju svoju ovisnost.

Kokain je alkaloid koji se dobiva iz grmaste zimzelene biljke koke (Erythroxylon coca). Druga je najčešće uzimana zabranjena droga u Europi. Procjenjuje se da je 15,5 milijuna Europljana, odnosno 4,6% populacije dobi 15-64 godina barem jednom u životu uzelo kokain. Uživanje kokaina dovodi do kratkotrajnog stanja povećane energije, budnosti, koncentracije, euforije i razgovorljivosti. U većim količinama izaziva neuračunljivo ponašanje, strah, paranoju i agresivnost. Fizički simptomi su ubrzano disanje, ubrzani rad srca i povećani krvni tlak (što povećava rizik srčanog i moždanog udara), povišena tjelesna temperatura te proširene zjenice. Prethodne studije pokazale su slabije pamćenje, manjak koncentracije i poremećaj pažnje u kokainskih ovisnika.