Kokain je druga najčešća zabranjena droga i najčešći je uzrok smrti povezanih s drogom. Njegova uporaba povezana je s akutnim i kroničnim komplikacijama koje mogu zahvatiti bilo koji sustav, a najčešći je srčanožilni. Uporaba kokaina povezana je s razvojem srčanih i moždanožilnih komplikacija. Mnogi korisnici kokaina imaju malo ili nimalo pojma o rizicima povezanima s njegovom uporabom. 

Akutna hipertenzija

Kokain stimulira adrenergički sustav tako što se veže na prijenosnike noradrenalina. Rezultat je pojačan učinak noradrenalina na mjestima postsinaptičkih receptora. Blokiranje ponovne pohrane noradrenalina izaziva tahikardiju i hipertenziju. Kokain izaziva akutnu hipertenziju zbog povećane vazokonstrikcije i smanjene vazorelaksacije. Porast krvnog tlaka i učestalosti srčanih otkucaja ovisan je o dozi uzetoga kokaina, a u „rekreacijskim“ dozama obično ostaje u fiziološkom rasponu.

Srčanožilni učinci kokaina

Najčešći je simptom u konzumenata kokaina bol u prsima, a najčešći srčani poremećaji su ishemija i akutni koronarni sindrom, koji se mogu pojaviti kod svih načina unosa kokaina. Ostali srčani problemi uključuju miokarditis, kardiomiopatiju i aritmije.

Bol u prsima povezana s kokainom i infarkt miokarda

Infarkt miokarda nakon uzimanja kokaina uključuje nekoliko mehanizama. Pod utjecajem kokaina nastaju tahikardija i arterijska hipertenzija. Istovremeno nastaju spazmi koronarnih arterija sa smanjenom opskrbom kisika, što dovodi do ishemije miokarda. Osim toga, postoje dokazi da kokain povećava agregaciju trombocita i potencira proizvodnju tromboksana, potičući stvaranje tromba. Akutni koronarni sindrom i infarkt miokarda mogu se pojaviti nekoliko minuta nakon uzimanja kokaina ili čak nekoliko dana nakon toga. Najveći je rizik u prvom satu nakon uzimanja kokaina, bez obzira na dozu ili način uzimanja. Kokainom izazvan infarkt miokarda često se javlja u bolesnika s normalnim koronarnim arterijama, a tipičan pacijent opisuje se kao muškarac u 30-ima s pušenjem kao čimbenikom koronarnog rizika. Polovica je ovih pacijenta i prije imala bol u prsima. Zanimljivo je da je uglavnom riječ o infarktu prednje stijenke.

Poremećaji srčanog ritma

Nakon kokaina moguć je širok raspon dobroćudnih i zloćudnih aritmija. Obično su prolazne i nestaju nakon što se kokain metabolizira. Prijavljene su sinusna tahikardija i bradikardija, supraventrikulske aritmije, ventrikulska tahikardija, ventrikulska tahikardija po tipu torsade de pointes, fibrilacija klijetki i asistolija. Smatra se da poremećaje ritma izazivaju neravnoteža autonomnog živčanog sustava i promijenjen srčani automatizam uzrokovan hiperadrenergičkim stanjem. 

Kardiomiopatija i miokarditis

Dilatacijska kardiomiopatija može se pripisati izravnim toksičnim učincima kokaina na srce. Kokain uzrokuje srčano popuštanje zbog razaranja miofibrila i intersticijske fibroze, s dilatacijom srca kao posljedicom. Hiperadrenergičko stanje izazvano kokainom također može pridonijeti kardiomiopatiji, sličnoj onoj kod feokromocitoma. Miokarditis je prijavljen u 20 do 30 % pacijenata koji su umrli od zloporabe kokaina, kao i na biopsijama miokarda aktivnih korisnika. 

Moždani udar

Rizik od moždanog udara znatno se povećava uporabom kokaina. Cerebralna ishemija i moždani udar rezultat su više čimbenika. Kokain uzrokuje vazospazam zbog visokih razina monoamina (dopamina) te može izazvati stvaranje tromba, što ima za posljedicu cerebralnu ishemiju, hipoperfuziju i neurološke deficite. Dugotrajna uporaba kokaina može izazvati i kognitivne nedostatke. Kokain također može izazvati pucanje već postojeće cerebralne aneurizme. Rizik od cerebralnog krvarenja povećava se stalnom uporabom kokaina, uslijed oštećenja stijenki krvnih žila zbog ponovljenih ishemijskih epizoda i reperfuzije.

Endokarditis

Endokarditis povezan sa zlouporabom kokaina, za razliku od endokarditisa povezanog s drugim drogama, često uključuje lijeve srčane zaliske. Pretpostavlja se da tahikardija i arterijska hipertenzija kao posljedica uzimanja kokaina mogu izazvati valvularne i žilne ozljede koje su predispozicija za invaziju mikroorganizama, a imunosupresivan učinak kokaina može povećati rizik od infekcije.

Ateroskleroza

Koronarna ateroskleroza često se javlja u mladih korisnika kokaina ili korisnika kokaina s drugim srčanožilnim bolestima. Prema prethodnim istraživanjima kokain smanjuje otpuštanje dušikovog oksida iz endotelnih stanica. Povećava se broj glatkih mišićnih stanica intime u stijenci koronarne arterije, što vjerojatno pogoduje progresiji ateroskleroze i iznenadnoj srčanoj smrti. Na temelju imunoloških studija zna se da mastociti u plakovima mogu pridonijeti aterosklerozi, vazospazmu, trombozi i iznenadnoj smrti.

Disekcija aorte

Upotreba crack kokaina može dovesti do akutne disekcije aorte. Disekcija je vjerojatno rezultat povećanja sustavnog arterijskog tlaka uzrokovanog kokainom i treba je smatrati mogućim uzrokom boli u prsima u korisnika kokaina.

Zaključak

Poznato je da uporaba/zloporaba kokaina uzrokuje promjene prehrane i metabolizma, što povećava rizik od kroničnih zdravstvenih poremećaja, uključujući poremećaje prehrane, metabolički sindrom i psihološke poremećaje. Utjecaj kokaina na srčanožilno zdravlje, višestruk je i složen. Konzumiranje kokaina, snažnog srčanožilnog stimulansa, povezano je s promjenama u EKG-u, povišenim krvnim tlakom, aritmijom i akutnim infarktom miokarda. Dugotrajna izloženost kokainu može imati kronične učinke i izazvati dilatacijsku kardiomiopatiju. Kako bi se točnije procijenili učinci dugotrajne uporabe kokaina na aterosklerozu i smrtnost, potrebna su velika, dobro osmišljena istraživanja. Terapija beta blokatorima često se predlaže za konzumente kokaina. Istraživanja su pokazale da beta blokatori snižavaju krvni tlak, poboljšavaju ejekcijsku frakciju lijeve klijetke i smanjuju incidenciju infarkta miokarda i smrtnost među korisnicima kokaina. Razumijevanje patofizioloških mehanizama kokaina moglo bi pomoći kliničarima da prepoznaju različite simptome nakon konzumacije kokaina te tako poboljšavaju liječenje pacijenata s akutnim ili kroničnim simptomima. Razni štetni srčanožilni ishodi koji proizlaze iz uporabe kokaina naglašavaju potrebu za edukacijom o štetnim učincima i načinu djelovanja kokaina. Istodobno, promjene u načinu života i ponašanja (npr. zloporaba alkohola ili uporaba duhana) također su važne za smanjenje štetnih srčanožilnih učinaka.

Borka Pezo Nikolić