Lažnim vijestima služili su se mnogi, a Goebbels je navodno rekao: „ponovi laž 1000 puta i postat će istina”. S porastom popularnosti društvenih mreža, svijet je suočen s izazovom povećanja lažnih vijesti povezanih sa zdravljem više nego ikad prije.

Valjano je postaviti pitanje tko će snositi krivicu kada se istina otkrije? Kriv je naravno njihov začetnik, međutim što je s onima koji lažne vijesti prenose? Koliki je zapravo njihov utjecaj na stavove i mišljenja u znanstvenim krugovima?

Lažna vijest je medijski izvještaj koji u sebi sadrži nedvosmisleno pogrešne tvrdnje koje ne odgovaraju činjenicama.

Analiza trendova lažnih vijesti o COVID-19 koju su identificirali Međunarodna mreža za provjeru činjenica i Googleov alat za provjeru činjenica pokazala je porast lažnih vijesti od 900% od siječnja 2020. do ožujka 2020.

Lažne vijesti uglavnom su se nalazile na platformama društvenih medija (88%), s puno manjim angažmanom iz drugih izvora: 9% na TV-u, 8% u tiskanim medijima i 7% na web stranicama. Studija je analizirala istinite, lažne i mješovite (djelomično istinite ili djelomično lažne) priče koje je podijelilo 3 milijuna ljudi na Twitteru. Istinite vijesti definirane su dogovorom između 95% i 98% nezavisnih organizacija za provjeru činjenica. Lažne vijesti raširile su se brže i dublje od istinitih vijesti. Istinite vijesti rijetko su doprle do više od 1000 ljudi, dok se prvih 1% lažnih vijesti redovito širilo u rasponu od 1000 do 100 000 ljudi. Lažne vijesti imale su 70% veću vjerojatnost da će biti „retweetane” nego istinite vijesti. 

Najučinkovitija borba protiv „fake news-a” je razvijanje kvalitetnog i na činjenicama utemeljenog novinarstva uz istovremeno osvještavanje javnosti o opasnostima širenja lažnih vijesti.