Identificirani su i opširno proučavani konvencionalni čimbenici rizika koji pridonose pojavi i pogoršanju KVB-a . Oni uključuju visoke razine kolesterola, visoki krvni tlak, dijabetes, pretilost, pušenje i nedostatak tjelesne aktivnosti. Unatoč uvođenju mjera za prevenciju i liječenje ovih čimbenika rizika lijekovima za snižavanje lipida, antihipertenzivima, antitrombocitnim lijekovima i antikoagulansima, stopa smrtnosti povezana s KVB ostaje visoka. U posljednjih nekoliko godina pojavili su se i novi čimbenici koronarnog rizika.

Sistemna upala

Novi čimbenici koronarnog rizika uključuju sljedeće bolesti koje karakteriziraju sustavne upale.

Giht — Među pacijentima koji su nedavno doživjeli napad gihta, povećana je vjerojatnost da će doživjeti akutni kardiovaskularni događaj kao što je srčani ili moždani udar.

Reumatoidni artritis i sistemski eritematozni lupus — Bolesnici s jednim ili oba ova stanja imaju veću vjerojatnost da će doživjeti popratnu preuranjenu i izrazito preuranjenu bolest koronarnih arterija.

Upalne bolesti crijeva (Crohnova bolest ili ulcerozni kolitis) — Bolesnici s ovim bolestima imaju povećane izglede za razvoj koronarne arterijske bolesti.

Psorijaza — Pacijenti s psorijazom imaju do 50% veću vjerojatnost da će razviti KVB.

Trudnoća i dječja dob

Sljedeći čimbenici tijekom trudnoće i djetinjstva povezani su s povećanim rizikom od razvoja koronarne arterijske bolesti: gestacijski dijabetes; preeklampsija; rađanje djeteta niske porođajne težine; prijevremeni porod; te prijevremena ili kirurška menopauza. Čimbenik ili čimbenici koji povećavaju rizik od bolesti koronarnih arterija povezanih sa svakim od ovih stanja nisu poznati, ali mogu biti rezultat povećanih citokina i oksidativnog stresa.

Uočena je neobična i još neobjašnjiva povezanost između migrenskih glavobolja s aurom u žena i slučajnih KVB-a.

Također je zanimljiva povezanost rane životne traume i rizika od nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod mladih i sredovječnih osoba koje su imale srčani udar u povijesti bolesti.

Transrodni pacijenti koji se javljaju na rodno afirmiranu skrb također su izloženi povećanom riziku od kardiovaskularnih bolesti. Među tim pacijentima, povećanje rizika od bolesti koronarnih arterija može biti povezano s visokim stopama anksioznosti i depresije.

Okolišni čimbenici

I nizak socioekonomski status se pojavio kao faktor rizika. Povećani psihosocijalni stresori, ograničene obrazovne i ekonomske mogućnosti te nedostatak utjecaja vršnjaka koji favoriziraju izbor zdravijeg stila života mogu biti uzročni elementi koji dovode do pojačane bolesti koronarnih arterija kod pojedinaca s lošim socioekonomskim životnim uvjetima.

Procjenjuje se da je onečišćenje zraka uzrokovalo 9 milijuna smrti diljem svijeta u 2019., od čega 62% zbog kardiovaskularnih bolesti, a 31,7% zbog bolesti koronarnih arterija. Jako zagađeni aerosoli iz okoliša sadrže nekoliko otrovnih metala, poput olova, žive, arsena i kadmija. Prolazna izloženost različitim onečišćivačima zraka može potaknuti nastanak akutnog koronarnog sindroma.

Čimbenici stila života

Dugo radno vrijeme pacijenata koji su doživjeli prvi infarkt miokarda povećava rizik od ponovnog događaja, vjerojatno zbog produljene izloženosti radnim stresorima.

Preskakanje doručka povezano je s povećanom kardiovaskularnom smrtnošću i smrtnošću od svih uzroka. Dugotrajna konzumacija pića koja sadrže šećer i umjetna sladila također je povezana s povećanom smrtnošću od kardiovaskularnih bolesti.