x
x

Pomaže li penjanje stubama u smanjenu kardiovaskularnog rizika?

  11.11.2023.

Svakodnevno penjanje stubama i to najmanje pet katova moglo bi smanjiti kardiovaskularni rizik i smanjiti pojavu koronarne bolesti i ishemijskog moždanog udara, objavljeno je u časopisu Circulation.

Pomaže li penjanje stubama u smanjenu kardiovaskularnog rizika?

Radi se o otprilike 50 stuba. Penjanje na još više katove ima još i bolji učinak. Svakodnevno uspinjanje stubama od 6 do 10 katova smanjit će rizik za 16%, a ako se penjemo 11 do 15 katova rizik će biti manji za 22%.

Song i suradnici proveli su prospektivnu studiju u koju su uključili podatke od 458.860 odraslih osoba iz UK Biobank, i analizirali podatke o penjanju stubama, sociodemografske podatke te stil života.

Podtaci o penjanju stubama, sociodemografski podatci te informacije o načinu života prikupljeni su na početku i ponovno nakon 5 godina. Aterosklerotska bolest definirana je široko i uključila je bolest koronarnih arterija, ishemijski moždani udar ili akutne komplikacije ovih stanja. Povezanosti između korištenja stuba i aterosklerotske bolesti ispitane su kao omjeri opasnosti (HR) iz Coxovog modela. Modificirajuća uloga osjetljivosti na bolest u takvim povezanostima procijenjena je analizama stratificiranim prema genetskom statusu, 10-godišnjim rizicima od aterosklerotske bolesti i pozitivnoj obiteljskoj anamnezi.

Tijekom medijana od 12,5 godina praćenja, zabilježeno je 39 043 sliučajeva aterosklerotskih promjena, 30 718 koronarne srčane bolesti i 10 521 slučajeva ishemijskog moždanog udara. U usporedbi s referentnom skupinom (prijavljeno penjanje stubama 0 puta/dan na početku), multivarijatno prilagođeni HR za aterosklerozu bili su 0,97 (95% CI, 0,93-1,01), 0,84 (0,82-0,87), 0,78 (0,75-0,81), 0,77 (0,73–0,80) i 0,81 (0,77–0,85) za penjanje stubama 1–5, 6–10, 11–15, 16–20 odnosno ≥21 puta dnevno. Usporedni rezultati dobiveni su za koronarnu bolest srca i moždani udar. Kada su uzeti u obzir svi čimbenici koji su praćeni, zaštitna povezanost penjanja stubama oslabljena je povećanjem razina osjetljivosti na bolesti. Nadalje, u usporedbi s ljudima koji su prijavili da se nisu penjali stubama (<5 puta/d) na dva pregleda, te oni koji su se penjali stebama na početku istraživanja i zatim prestali pri ponovnom ispitivanju imali su 32% veći rizik od razvoja ateroskelerotske bolesti (HR 1,32, 95% CI:1,06– 1.65).

Autori su zaključili da penjanje uz više od pet katova (oko 50 stuba) dnevno je povezano s manjim rizikom od razvoja ateroskelroze neovisno o osjetljivosti na bolest. Sudionici koji su se prestali penjati stubama između početne točke praćenja i ponovnog ispitivanja imali su veći kardiovaskularni rizik u usporedbi s onima koji nikada nisu koristili stube.