prof. dr. sc. Alma Mihaljević Peleš, dr.med, specijalist psihijatar
Prof. dr. sc. Marina Šagud, dr. med., specijalist psihijatar
11.12.2015.
Antipsihotici predstavljaju vrlo značajnu skupinu lijekova, koji danas imaju vrlo široku primjenu u kliničkoj praksi. Razlozi ovakve primjene su različiti. Promijenjena je psihopatologija psihijatrijskih poremećaja zbog ubrzanog i vrlo stresnog načina života, što uvjetuje primjenu antipsihotika ne samo u psihotičnim stanjima. Uvećana zlouporaba psihotropnih tvari i lijekova, veći udio starijih osoba u općoj populaciji, koji zbog produljene životne dobi imaju više psihoorganskih promjena CNS-a, sve veći udio mentalnih poremećaja u dječjoj dobi, također uvjetuju veću primjenu ovih lijekova.
Novije generacije antipsihotika svojim mehanizmom djelovanja pokrivaju više receptorskih sustava, što je omogućilo liječenje s manje ozbiljnih nuspojava, i proširilo indikacijsko područje izvan strogo psihotičnih poremećaja. Antipsihotično liječenje danas spada u najučinkovitije i najbrže liječenje, ako se primjeni na vrijeme i prema pravilima struke, stoga je poznavanje ovih lijekova iznimno važno za svakog liječnika, a ne samo za psihijatre. Da bi približili ovu skupinu lijekova, najprije se moramo pozabaviti s kliničkim obilježjima onih psihičkih poremećaja i stanja, gdje oni sve mogu biti primijenjeni.
Psihotični poremećaj ili psihoza je skup simptoma u kojem je oštećen mentalni kapacitet osobe, afektivni odgovor, sposobnost za prepoznavanje realiteta, komunikaciju i odnose s drugima. Radi se o sindromu ili bolje rečeno skupu simptoma, koji se nalazi u mnogim poremećajima i nije specifičan sam za sebe. Nužno je prisustvo sumanutih ideja i halucinacija, ali općenito uključuje još dezorganiziran govor, ponašanje i iskrivljeno doživljavanje realiteta.
Psihotični poremećaji imaju psihotična obilježja kao definirajuća, ali ima i drugih poremećaja, gdje mogu biti prisutni psihotični simptomi, ali ne neophodno za postavljanje dijagnoze.
Poremećaji koji zahtijevaju prisutnost psihoze kao definirajućeg obilježja uključuju shizofreniju, poremećaje slične shizofreniji, perzistirajuće sumanute poremećaje, akutne i prolazne psihotične poremećaje, inducirana sumanuta stanja, shizoafektivne poremećaje, i druga neorganska psihotična stanja. Poremećaji koji mogu, a ne moraju imati psihotična obilježja kao dodatno obilježje uključuju maniju i depresiju u BAP-u, unipolarnu depresiju, kognitivne poremećaje npr. razne vrste demencija, te poremećaje osobnosti. Klasifikacija psihotičnih poremećaja i psihičkih poremećaja koji povremeno imaju psihotična obilježja prema MKB-10 klasifikaciji prikazana je Tablici 1.
Shizofrenija tipični je predstavnik psihotičnih poremećaja, dok su depresija i manija kao manifestacije bipolarnog afektivnog poremećaja, potom demencija, poremećaji osobnosti oni poremećaji, koji mogu povremeno imati psihotična obilježja. O kliničkim obilježjima shizofrenije, koji je paradigma svih psihotičnih poremećaja bit će riječi u idućim člancima.
|
F20 Shizofrenija F20.0 Paranoidns shizofenija F20.1 Hebefrena shizofrenija F20.2 Katatona shizofrenija F20.3 Nediferencirana shizofrenija F20.4 Postshizofrena depresija F20.5 Rezidualna shizofrenija F20.6 Obična shizofrenija F20.8 Druga shizofrenija F20.9 Shizofrenija, nespecifična |
|
F21 Poremećaj sličan shizofreniji |
|
F22 Perzistirajuća sumanuta stanja F22.0 Paranoja - sumanuto stanje F22.8 Druga stalna sumanuta stanja F22.9 Stalno sumanuto stanje, nespecifično |
|
F23 Akutna i prolazna mentalna oboljenja F23.0 Akutni polimorfni psihotični poremećaj bez simptoma shizofrenije F23.1 Akutni polimorfni psihotični poremećaj sa simptomima shizofrenije F23.2 Akutni mentalni poremećaj sličan shizofreniji F23.3 Drugi akutni pretezno sumanuti psihotični poremećaji F23.8 Drugi akutni i prolazni psihotični poremećaj F23.9 Akutni i prolazni psihotični poremećaj, nespecifičan |
|
F24 Inducirano sumanuto stanje F24 Folie à deux |
|
F25 Shizoafektivni poremećaji F25.0 Shizoafektivni poremećaj, tip manija F25.1 Shizoafektivni poremećaj, tip depresija F25.2 Shizoafektivni poremećaj, mješoviti tip F25.8 Drugi shizoafektivni poremećaji F25.9 Shizoafektivni poremećaj, nespecifični |
|
F28 Drugi neorganski psihotični poremećaji |
|
F29 Neorganske psihoze, nespecifično |
|
F32 Depresivna epizoda F 32.3 Teška depresivna epizoda s psihotičnim simptomima |
|
F 33 Povratni depresivni poremećaj F 33.3 Teški povratni depresivni poremećaj s psihotičnim simptomima |
|
F 31 BAP F31.2 BAP- sadašnja epizoda manična s psihotičnim simptomima F 31.5 BAP- sadašnja epizoda teška depresija s psihotičnim simptomima |
|
Organski, uključujući simptomatski poremećaji: F00 Demencija u Alzheimerovoj bolesti F01 Vaskularna demencija P02 Demencija u drugim bolestima klasificirana drugdje F03 Nespecificirana demecija F05 Delirij, koji nije uzrokovan alkoholom ili drugim psihoaktivnim supstancijama F06 Drugi mentalni poremećaji zbog bolesti, disfunkcije ili oštećenja mozga F07 Poremećaji osobnosti ili ponašanja zbog bolesti, disfunkcije ili oštećenja mozga F09 Nespecificirani organski ili simtomatski psihički poremećaji |
|
F60 Poremećaji osobnosti F60.0 Paranoidni poremećaj osobnosti F60.1 Shizoidni poremećaj osobnosti F60.2 Antisocijalni poremećaj osobnosti F60.3 Borderline (granični) poremećaj osobnosti F60.4 histrionični poremećaj osobnosti F60.5 Anakastični poremećaj osobnosti F60.6 Anksiozni poremećaj osobnosti F60.7 Ovisnički poremećaj osobnosti F60.8 Drugi specifični poremećaji osobnosti (narcistički i pasivno-agresivni) F60.9 Nespecificirani poremećaj osobnosti |
Članak objavljen: 30.05.2011.
Članak obnovljen: 11.12.2015.
