Otkrivanjem glavnih uzroka kardiovaskularnih bolesti želi se spriječiti prerana pojavnost i produljenje životnog vijeka u srednjovječnih i starijih osoba. Jedan od vodećih rizika u dijagnosticiranju kardiovaskularnih bolesti je visoki krvni tlakpušenje i tjelesna neaktivnost kao javno zdravstveni kriteriji uzročnosti. Epidemiološka istraživanja pokazuju da je 75% novootkrivenih slučajeva kardiovaskularnih bolesti uvjetovano gore navedenim faktorima rizika. Uloga zdravstvenih djelatnika različitih profila u mnogo može doprinijeti programima učinkovite prevencije. Doprinos radne terapije usmjeren je na osposobljavanje, prilagođavanje i promicanje svrhovite okupacije svakodnevnog života. Terapeut ima važnu ulogu u poticanju pacijenta da prihvati odgovornost i upravljanje nad svojim zdravljem. Kombiniranim pristupom edukacije, rehabilitacije i kompenzacije terapeut ima za cilj omogućiti pacijentu da uspostavi kondiciju s najmanje boli i zamora u svakodnevnom životu.

Upotreba teorije

Različiti je utjecaj kardiovaskularnih bolesti na pacijente, njihove obitelji i prijatelje. Radni terapeuti imaju na raspolaganju nekoliko teorijskih pristupa prilikom rada s kardiovaskularnim pacijentima. Neki od njih su:

• Edukacijski pristup kod trajnih funkcionalnih ograničenja
• Poboljšanje fizičkog funkcioniranja - biomehanički pristup
• Sprječavanje budućih funkcionalnih problema te pružanje što više informacija s ciljem upoznavanja pacijenta i njegove obitelji s mogućim problemima - funkcionalni pristup
• Kognitivno bihevioralni pristup - kroz kojeg radni terapeut potiče pacijenta na promjene životnih navika kroz usvajanje novih stilova življenja

Edukacijski i kompenzacijski pristup kod trajnih funkcionalnih ograničenja

Kompenzacijski pristup

Sva trenutna fizička ograničenja mogu postati i trajna. Kompenzacijski će pristup uvelike pomoći u takvim situacijama. Moguće intervencije koje upućuju na uključivanje ovog pristupa: - nabavljanje prikladne i odgovarajuće opreme koja će omogućiti pacijentu vraćanje ili zadržavanje neovisnosti u aktivnostima svakodnevnog života - suradnja sa socijalnim službama s ciljem uključivanja kućnih njega i pomoći u kući pacijenta.

Edukacijski pristup

Uvijek je korisno naučiti pacijenta i njegovu obitelj tehnikama očuvanja energije i načinima njihovog izvođenja pri obavljanju određenih aktivnosti. Upravo će ove tehnike omogućiti pacijentu da ostane što duže neovisan u odabranim aktivnostima svakodnevnog života čuvajući energiju tijekom cijelog dana.

Sprječavanje nastanka daljnjih problema

Smanjenjem negativne percepcije može povećati fizičko funkcioniranje te se mogu prevenirati budući problemi koji su povezani s duhovnim oslabljenjem.

Kognitivno bihevioralni pristup

Proces modifikacije pacijentovog ponašanja kroz mijenjanje njegove percepcije bolesti još je uvijek u pionirskoj fazi u usporedbi na modifikacije unutar područja fizičkog oštećenja kao što su na primjer programi vođenja/managmenta boli. Dakako da je ovaj pristup dragocjen kod nekih negativnih posljedica kardiovaskularnih bolesti. Upravljanje/kontrola zaduhe (dispneja) jedna je od takvih negativnih posljedica. Smatra se da se davanjem pojačanih preporuka o tome da je stanje zaduhe normalna posljedica naprezanja smanjuje pacijentova negativna percepcija zadihanosti (Griffiths i suradnici, 2000). Mnogi rehabilitacijski programi kardiovaskularnih bolesti provode i slijede ovu pretpostavku. Pacijentov je strah povezan sa sudjelovanjem u fizičkom funkcioniranju. Upravo se smanjenjem negativne percepcije može povećati fizičko funkcioniranje te se mogu prevenirati budući problemi koji su povezani s duhovnim oslabljenjem. Pristup je prikladan i kod pacijenata i njihovih obitelji koji su tjeskobni i imaju strah od buduće prognoze i mogućih funkcionalnih poteškoća. Individualna terapija bit će iznimno važna u situacijama u kojima nećemo moći provoditi grupnu terapiju (npr. vježbe disanja i sl.) te kod savjetovanja o očuvanju energije ili kod provođenja tehnika mangmenta/vođenja tjeskobe.

Radno terapijska intervencija

U početnoj fazi kardiovaskularnih bolesti sam utjecaj bolesti na pacijentov život iznimno je mali. Radno terapijska intervencija sastoji se od edukacije i adaptacije/prilagodbe maksimalnog funkcionalnog kapaciteta. Bilo da se radi o primarnoj ili sekundarnoj fazi bolesti iznimno je važno da je pacijent uključen u multidisciplinarni edukacijski program rehabilitacije, te da je sama intervencija usmjerena na promicanje zdravih stilova života i učenje tehnika samokontrole. Maksimalna funkcionalna izvedba te minimaliziranje gubitka kondicije cilj je svake radno terapijske intervencije. Pružajući pacijentu informacije o tome kako će poboljšati svoju funkcionalnu sposobnost i ograničiti utjecaj bolesti, moguće je i naučiti pacijente da se suoče sa svojom bolesti i da počnu upotrebljavati pozitivne strategije/tehnike. Neke od pozitivnih strategija/tehnika su:

• Uravnoteženost u poslu, odmoru i aktivnostima svakodnevnog života
• Upotreba/korištenje tehnika stres managmenta
• Upotreba/korištenje tehnika očuvanja energije
• Aktivno participiranje u kardiovaskularnoj rehabilitaciji

Uloga radnog terapeuta

Izrazito je važno da radni terapeut omogući pacijentu i njegovoj obitelji da prepozna akutne simptome i probleme, da ih upozna sa periodom rehabilitacije, te sa činjenicom da se smanjeni funkcionalni kapacitet ponekad može vratiti i na stupanj koji je bio prije hospitalizacije.

Važna je uloga radnog terapeuta u koordinaciji stupnja rehabilitacije i potpore/pomoći koju pacijent treba i ima. Neophodno je da pacijenti nastave obavljati normalne uobičajene aktivnosti svakodnevnog života da bi održali fizičko zdravlje i blagostanje. Kako je bolest progresivne prirode očekuje se da će pacijent imati i akutne faze bolesti u kojima će hospitalizacija biti neizbježna i neophodna. Tijekom perioda hospitalizacije znatno će se smanjiti funkcionalni kapacitet. Stoga je izrazito važno da radni terapeut omogući pacijentu i njegovoj obitelji da prepozna akutne simptome i probleme, da ih upozna s periodom rehabilitacije, te s činjenicom da se smanjeni funkcionalni kapacitet ponekad može vratiti i na stupanj koji je bio prije hospitalizacije. Tijekom akutne faze najčešće se upotrebljavaju kompenzacijske tehnike koje terapeuti i pacijenti trebaju vidjeti samo kao kratkotrajno rješenje. Npr. možda će pacijent nakon dolaska iz bolnice u prvoj fazi i trebati usluge određenih djelatnika kućne njega, no stanje će se unutar 3-4 tjedna zasigurno poboljšati te pacijent više neće trebati takvu vrstu pomoći jer će se poboljšati njegovo funkcioniranje. Kronična priroda kardiovaskularnih bolesti naposljetku vodi do povećanog gubitka funkcioniranja. Radno terapijske vještine u racionalizaciji i rješavanju takvih problema nužne su za planiranje onoga što će pacijentu biti potrebno da nastavi što produktivniju izvedbu okupacija. U kasnijim će fazama možda biti potrebna prilagodba kućnog okružja ili upotreba određenog pomagala (primjerice, lift iznad stepenica, električna kolica, ugradnja sjedala u tuš kabinu ili kadu) koji će uvelike smanjiti utrošak energije.

Radno terapijska procjena

Tijekom prvog kontakta sa pacijentom koji boluje od kardiovaskularne bolesti izrazito je bitno dobiti uvid unutar ova tri područja:

1. Kako bolest utječe na pacijentov život? Koje su dnevne aktivnosti zahvaćene ovisi o pacijentovom stilu života te progresivnosti same bolesti. Kroz sve faze bolesti (akutna, kronična) informacije o tome kada se pacijentovo stanje pogorša:

• Koji provocirajući čimbenici dovode do pogoršanja?
• Koliko dugo traje pogoršanje?
• Da li nakon toga pacijent ima neke dodatne probleme?
• Da li se oštrina/jačina simptoma mijenja tijekom dana
• Koji simptomi uzrokuju bol, patnju?

2. Koje strategije suočavanja upotrebljava pacijent? Kako većina pacijenata relativno dugo živi sa svojom bolesti prije nego se uputi ka radnom terapeutu, oni već sami imaju neke prilagođene aspekte dnevnog života. Pacijenti upotrebljavaju pozitivne i negativne strategije suočavanja stoga je i važno odrediti koje će strategije pacijentu biti i najprihvatljivije.

3. Detaljna procjena okupacijskog izvođenja? Procjenjuju se tri područja a to su posao, odmor i aktivnosti slobodnog vremena. Tijekom inicijalnog intervjua važno je ustanoviti kako bolest utječe na okupacijska izvođenja.

• Posao - s kojim se aktivnostima pacijent bavi, uključujući zadatke samozbrinjavanja, plaćenog posla, brige o drugima i sl.
• Odmor - kada se pacijent odmara, uključujući spavanje? Kako pacijent kombinira odmor s poslom ili aktivnostima slobodnog vremena?
• Slobodno vrijeme - U kojim aktivnostima pacijent uživa? Kako provodi slobodno vrijeme? Da li je pacijent uključen u neke aktivnosti slobodnog vremena

Zaključak

Terapijska intervencija u osoba koji boluju od kardiovaskularnih bolesti predstavlja izazov za radne terapeute. Kontinuirano praćenje pacijentovog stanja i trenutnih problema uvelike ovisi o dobroj timskoj suradnji. Kroz individualizirano procjenjivanje kvalitete života pacijenta pacijentu se omogućava da postigne zadovoljstvo i ispunjenje u svim područjima dnevnog življenja.

Literatura

1. Angle DP, Baum GL 1977 Psychological aspects of chronic obstructive pulmonary diseases. Medical Clinics of North America 61: 749-758 Bois RM 1992 Management of fibrosing alveolitis. British Journal of Hospital Medicine 47: 680-683 2. R. Beaglehole ., P. Magnus, The search for new risk factors for coronary heart disease: occupational therapy for epidemiologists? 2002International Journal of Epidemiology, 31 :1117-1122 2. Calverley PMA, Sondi S 1998 The burden of obstructive lung disease in the UK ? COPD and asthma. Thorax 53(suppl. 4): A83 3. Department of Health 2000 National service framework: coronary heart disease. HMSO, London 4. Stewart S, Blue L 2001 Improving outcomes in chronic heart failure: a practical guide to specialist nurse intervention. BMJ Books, London 5. Sullivan SD, Ramsey SD, Lee TA 2000 The economic burden of COPD. Chest 117(2)5S-9S 6. Timmis A, Nathan A, Sullivan I 1997 Essential cardiology. Blackwell Sciences, London 7. Zaret B, Meser M, Cohen L 1992 Yale University School of Medicine: Heart book. Hearst Books, New York