Čišćenje snijega može biti opasna aktivnost nekim pojedincima zbog napora koji predstavlja za kardiovaskularni sustav te zbog činjenice da se aktivnost obavlja prilikom izrazito hladnog vremena koje i samo po sebi uzrokuje perifernu vazokonstrikciju i povećava viskoznost krvi.

Ranije su studije pokazale kako su niske temperature,pa čak i bez fizičke aktivnosti,povezane sa infarktom miokarda kod visokorizičnih bolesnika.
Koristeći podatke iz američkog National Electronic Injury Surveillance System, Smith i kolege analizirali su dijagnoze postavljene bolesnicima u američkim hitnim službama koji su se žalili na različite tegobe nakon čišćenja snijega.

Ukupno je  195100 bolesnika u razdoblju od 1990. do 2006. godine liječeno zbog medicinskog stanja potaknutog čišćenjem snijega. Bolovi u prsima, srčani arest te ostale srčane smetnje pojavile su se kod 6.7% bolesnika.

Ukupno je kod 5.8% bolesnika bila indicirana hospitalizacija, a kod više od 50% njih tegobe su bile srčanog podrijetla. Ukupno je 1647 bolesnika umrlo, a sve su smrti bile srčanog podrijetla.

Smith i suradnici svoja su zapažanja objavili u časopisu  American Journal of Emergency Medicine.

Zaključili su kako bolesnici stariji od 55 godina imaju 4.25 puta veći rizik za razvoj srčanih smetnji tijekom čišćenja snijega od bolesnika mlađih od 55 godina. Također, muškarci imaju dvostruko veći rizik za razvoj srčanih smetnji od žena starijih od 55 godina.

Iako je većina, 53.9%, tegoba vezanih za čišćenje snijega zbog kojih su se bolesnici javljali u hitnu službu bilo muskuloskeletnog podrijetla, Smith i suradnici naglašavaju kako su srčane smetnje bile svakako najozbiljnije.