Srce kao uzrok moždanog udara
Kako je fibrilacija atrija najčešći srčani uzrok inzultu, ovdje vrijedi staro pravilo: „bolje je spriječiti nego liječiti“, pravovremenim otkrivanjem fibrilacije atrija i uvođenjem antikoagulantne terapije.
Kako je fibrilacija atrija najčešći srčani uzrok inzultu, ovdje vrijedi staro pravilo: „bolje je spriječiti nego liječiti“, pravovremenim otkrivanjem fibrilacije atrija i uvođenjem antikoagulantne terapije.
Godina 2021. donijela je važne nove poglede na patofiziologiju, dijagnozu i liječenje bolesti srčanih zalistaka, ali i dalje ostaju mnoga neriješena pitanja. Od velike je važnosti razumijevanje razvoja valvularnih bolesti i mogućnosti utjecaja na njihovu progresiju. U tijeku je još nekoliko novih kliničkih istraživanja.
Svjetski dan srca obilježava se 29.rujna 2021. godine. Tema ove godine je: Koristi srce i poveži se.
Važno je prepoznati i početi liječiti strukturne i funkcionalne abnormalnosti srca (sistoličku i dijastoličku disfukciju) i prije razvoja simptomatskog srčanog zatajivanja. Korekcijom i liječenjem rizičnih faktora može se prevenirati pojava simptomatskog srčanog zatajivanja, kao i broj hospitalizacija te mortalitet zbog srčanog zatajivanja.
Srce odraslih bolesnika koji su preboljeli rak „starije“ je u odnosu na starost srca osoba iste dobi koje u svojoj povijesti bolesti nisu imale dijagnozu maligne bolesti, objavljeno je u The Morbidity and Mortality Weekly Reportu (MMWR).
Magnetna rezonancija (MRI) srca potvrdila je prisutnost miokarditisa kod 4/26 (15%) sportaša nakon COVID-19 infekcije uzrokovane virusom SARS-CoV-2, objavljeno je u časopisu JAMA Cardiology.
Nova stranica nastala je kao doprinos u borbi protiv pandemije COVID-19 i na njoj se mogu pronaći radovi u otvorenom pristupu čija je tema COVID-19.
Akutni infarkt miokarda je stanje u kojemu dolazi do prekida opskrbe miokarda kisikom i nekroze miocita. Perkutana koronarna intervencija značajno smanjuje smrtnost ukoliko se provede unutar tzv. zlatnog sata, a njeno izvođenje postalo je zahtjevnije u vrijeme pandemije koronavirusa.
Sadašnja COVID-19 epidemija naglašava potrebu za većom sviješću o trenutnim i dugoročnim kardiovaskularnim posljedicama. Kardiovaskularne komplikacije uzrokovane infekcijom uključujući miokarditis, aritmije, akutni infarkt miokarda i pogoršanje zatajenja srca dobro su prepoznati tijekom prethodnih povijesnih epidemija i u različitim praćenjima vode se kao uzrok smrti u postocima od 5% ...
SARS-CoV-2 napada respiratorni sustav te uzrokuje simptome poput kašlja, povišene temperature i nedostatka. Ali, osim vezanja na stanice dišnog sustava, dokazano je da napada i stanice srca, što se događa u manjem broju slučaja, većinom kod hospitaliziranih pacijenata s teškim simptomima.
