x
x

Klinička slika moždanog udara

  prof. dr. sc. Zlatko Trkanjec, dr. med. specijalist neurolog
  akademkinja Vida Demarin

  18.10.2010.

Ishemijski moždani udar može nastati embolizacijom ili trombozom cerebralnih areterija. Embolusi se najčešće mobiliziraju iz srca: bolest mitralne valvule, desno-lijevi šantovi (npr. otvoreni foramen ovale), bakterijski endokarditis, muralna tromboza poslije infarkta miokarda ili izolirana atrijska fibrilacija ili je njihovo porijeklo iz unutrašnje karotide koju je stenozirao aterom.

Klinička slika moždanog udara

Ishemijski moždani udar se može podijeliti na:

1. bolest velikih krvnih žila - teritorijalni infarkti - koji zahvaćaju cijeli opskrbni teritorij velike moždane arterije

2. bolest malih krvnih žila - lakunarni infarkti - koji zahvaćaju male krvne žile (najčešće penetrantne arterije)

3. kardioembolijske infarkte - posljedica embolizacije, najčešće iz srca

4. ishemijske moždane udare rijetkih uzroka

5. ishemijske moždane udara nepoznatog i neodređenog uzroka

Kako nastaje moždani udar?

Ishemijski moždani udar nastaje naglo i uzrokuju gubitak funkcije zahvaćene regije mozga. Uz fokalnu ishemiju tkiva mozga razvija se okolno područje hipoperfuzije (tzv. penumbra) u kojem još nije došlo do ireverzibilnih ishemijskih promjena. Ovisno o dostatnosti i sposobnosti kolateralne cirkulacije i poduzetim terapijskim mjerama neuroni u perifokalnoj penumbri će se ili oporaviti (poboljšanje klinički simptoma bolesnika s moždanim udarom) ili će doći do ireverzibilnih oštećenja i nekroze živčanih stanica (pogoršanje kliničkih simptoma bolesnika s moždanim udarom). Kod velikog infarkta dolazi do razvoja jakog perifokalnog edema. Veliki edem povećava volumen mozga, a budući da je mozak u koštanom oklopu kostiju lubanje mozak se ne može širiti, pa zbog pritiksa na ostale možane strukture dolazi do pogoršanja neurološkog deficita, a zbog pritiska na vitalne centre u moždanom deblu može doći do kome i smrtnog ishoda.

Simptomi moždanog udara

Klinička slika i neurološki znaci ukazuju na lokalizaciju i veličinu lezije, ali i na prognozu bolesti.

Simptomi moždanog udara ovise o teritoriju mozga koji začepljena arterija opskrbljuje, te o mogućnostima kolateralne cirkulacije koja može u većoj ili manjoj mjeri opskrbiti ishemijsko područje arterijskom krvlju i smanjiti u većoj ili manjoj mjeri opseg oštećenja. Klinička slika i neurološki znaci ukazuju na lokalizaciju i veličinu lezije, ali i na prognozu bolesti. S obzirom da moždani udar može zahvatiti praktički svaku krvnu žilu u mozgu, klinička slika može biti vrlo raznolika, pa su navedeni samo najuobičajeniji simptomi koji nastaju kod moždanih udara u velikom mozgu. Moždani infarkt koji zahvaćaju cijelo opskrbno područje unutrašnje karotidne arterije javlja se najčešće kao kontralateralni motorički i osjetni neurološki ispadi, te ispadi viših kortikalnih funkcija: kao što su hemipareza, hemianestezija, hemianopsija, afazija, apraksija ili anozognozijom. Kod okluzije proksimalnog dijela srednje moždane arterije (ACM) klinički se u neurološkom statusu nađe kontralateralna hemiplegija, hemianestezija, komonimna hemianopsija i ipsilateralne devijacije pogleda. Dizatrija je uobičajena zbog slabosti polovice lica. U slučaju oštećenja dominantne (desne) hemisfere, prisutna je i globalna afazija, a u slučaju oštećenja nedominantne (lijeve) hemisfere nastaju anozognozija, konstrukcijska apraksija i zanemarivanje. Djelomični sindrom uslijed embolijske okluzije jedne grane mogu izazivati samo slabost ruke (brahijalni sindrom) ili slabost polovice lica s motornom (Brocinom) afazijom. Moguće su i kombinacije osjetnih poremećaja, motorne slabosti i motorne afazije, te senzorna (Wernickova) afazija bez slabosti, a hemineglect (poluzanemarivanje) ili prostorna agnozija bez slabosti kod zahvaćenosti nedominantne moždane hemisfere. Ishemija unutar koljena capsule interne uzrokuje prvenstveno slabost lica, praćenu slabošću ruke, a potom i noge, kako se ishemija pomiče više u stražnji dio capsule. Okluzija proksimalnog dijela prednje moždane arterije (ACA) obično ne uzrokuje simptome zbog razvijenog kolateralnog krvotoka kroz prednju komunikantnu arteriju. Okluzija samo A2 segmenta uzrokuje kontralateralne simptome: senzomotorni deficit suprotne noge i stopala, manje ruke, a lice nije zahvaćeno. Može nastati spastička parapareza i urinarna inkontinencija. Okluzija distalnog dijela stražnje moždane arterije (ACP) obično se manifestira kontralateralnom homonimnom hemianopsijom, a povremeno je zahvaćen samo gornji kvadrant vidnog polja (kvadrantanopsija). Ukoliko su vidna asocijativna područja pošteđena, bolesnik je svjestan vidnog ispada. Zahvaćenost medijalnog slijepoočnog režnja i hipokampusa može uzrokovati akutni poremećaj pamćenja, pogotovo ako se javi u dominantnoj hemisferi. Mogu se javiti i vidna agnozija za lica, predmete, matematičke simbole i boje, anomija, te vidne halucinacije scena i predmeta jasnih boja. Bilateralni infarkt distalnog dijela ACP uzrokuje kortikalnu sljepoću - sljepoća s očuvanom reakcijom zjenica na svjetlo. u tim slučajevima bolesnici često nisu svjesni sljepoće, a mogu i poricati sljepoću.

Kako prepoznati najčešće simptome moždanog udara?

Iz navedenog je vidljivo da su najčešći simptomi moždanog udara koji zahvaćaju veliki mozak:

1. kontralateralni ispadi motorike: slabost ili oduzetost polovine tijela (hemipareza ili hemiplegija)

2. kontralateralni ispadi osjetnih funkcija: slabost ili odsutnost osjeta u polovini tijela (hemianestezija i hemihipestezija)

3. poremećaji vida. gubitak vida u polovinama (hemianopsija) ili četvrtinama /kvadrantima/ vidnog polja (kvadrantanopsija)

4. poremećaji govora nemogućnost izgovoranja uz razumijevanje tuđeg govora - motorna (Brocina) afazija mogućnost govorenja, ali nemogućnost razumijevanja tuđeg govora - senzorna (Wernickeova) afazija kombinacija motorne i senzorne afazije: globalna afazija otežana ili nemoguća artikulacija govora: dizartrija ili anartrija

Stoga je Američko društvo za bolesti srca (American Heart Association) u cilju upoznavanja pučanstva sa najčešćim simptomima moždanog udara osmislilo akronim FAST koji označava: Facial weakness - može li se osoba nasmijati? Da li mu se spustio usni kut? Arm weakness - može li osoba ravnomjerno podići obje ruke? Speech problems - može li osoba razgovjetno govoriti i da li razumije to što joj Vi kažete? Time - vrijeme je za pozvati hitnu pomoć.

Hrvatsko društvo za prevenciju moždanog udara i Hrvatsko društvo a neurovaskularne poremećaje Hrvatskog liječničkog zbora je prilagodilo navedeni engleski akronim hrvatskom jeziku i skovalo akronim GROM: Govor: može li osoba razgovjetno govoriti i da li razumije to što joj Vi kažete? Ruka: može li osoba ravnomjerno podići obje ruke? Oduzetost: da li je prisutna oduzetost polovine tijela? Minute: do poziva hitne pomoći Za nadati se je da će edukacija pučanstva, pa i primjenom navedenih akronima, dovesti do povećanja znanja o najčešćim simptomima moždanog udara i na taj način omogućiti što ranije prepoznavanje simptoma moždanog udara, pozivanje hitne medicinske pomoći i upućivanje bolesnika u najbližu bolnicu koja je adekvatno opremljena za zbrinjavanje bolesnika s moždanim udarom.

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
GastalPLIVIT D 2000PLIVIT total energy
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Maxflu
VIDEO GALERIJA
20:57
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: