x
x

Epidemiologija moždanog udara

  prof. dr. sc. Zlatko Trkanjec, dr. med. specijalist neurolog

  16.09.2010.

Cerebrovaskularne bolesti predstavljaju značajan javnozdravstveni problem kako na globalnoj tako i europskoj razini. U seriji članaka o prevenciji, liječenju i rehabilitaciji bolesnika s moždanim udarom prof. dr. sc. Zlatka Trkanjca, krećemo od epidemioloških podataka kako bi se bolje razumjela veličina problema.

Epidemiologija moždanog udara
Prilagođene godine života s disabilitetom (Disability adjusted life years - DALYs) u čiji izračun ulaze izgubljene godine života uslijed prijevremenog umiranja i godine života s onesposobljenošću/disabilitetom.

Moždani udar se u literaturi navodi kao treći na ljestvici najčešćih uzroka smrti na globalnoj razini. Prema studiji Globalnog opterećenja bolestima 2000. - Verzija 2. - na razini svijeta vodeći uzrok smrti je ishemična bolest srca s udjelom od 12,6% u sveukupnom mortalitetu na razini svijeta, a slijede infekcije donjeg respiratornog trakta (11,1%), cerebrovaskulane bolesti (9,6%), KOPB (4,7%) i HIV/ AIDS (4,6%) (1). Međutim u Europskoj regiji SZO ishemična bolest srca nalazi se također na 1. mjestu, ali s gotovo dvostruko većim udjelom (24,8%), a cerebrovaskulane bolesti nalaze se na 2. mjestu s 15,1%, odnosno preko 50% većim udjelom u sveukupnom mortalitetu na razini Europske regije SZO nego na globalnoj razini. Slijedi rak traheje, bronha i pluća s udjelom od 3,8%, infekcije donjeg respiratornog trakta (3,1%) i kronična opstruktivna bolest pluća (KOPB) (2,9%). Prema istoj verziji studije opterećenje bolestima izraženo u prilagođenim godinama života s disabilitetom (Disability adjusted life years - DALYs - u čiji izračun ulaze izgubljene godine života uslijed prijevremenog umiranja i godine života s onesposobljenošću/disabilitetom) u Europskoj regiji SZO opet je na prvom mjestu ishemična bolest srca s udjelom od 10,5%, dok se cerebrovaskulane bolesti nalaze na drugom mjestu s udjelom od (6,8%) (2). Najnovije europske statistike o kardiovaskularnim bolestima navode da na razini Europe od kardiovaskularnih bolesti umire godišnje 4,3 milijuna ljudi. Nešto manje od polovine smrti od kardiovaskularnih bolesti uzrokovano je ishemičnom bolesti srca, a oko trećine cerebrovaskularnim bolestima (3). Prema istom izvoru 2004. godine (zadnja godina za koju su raspoloživi podaci za većinu država) u Europskoj regiji SZO u muškaraca najviše stope mortaliteta od moždanog udara u dobi 0-64. godine u rasponu od 110-74/100.000 zabilježene su Kirgistanu, Ruskoj federaciji, Kazahstanu, Moldaviji i Bjelorusiji. U žena u dobi 0-64 godine najviše stope mortaliteta od moždanog udara u rasponu od 70-36/100.000 zabilježene su u istim državama, samo drugačijim redoslijedom (Kirgistan, Moldavija, Kazahstan, Ruska federacija i Bjelorusija). Za istu dobnu skupinu najniže stope mortaliteta od moždanog udara za muškarce u rasponu od 5-9/100.000 zabilježene su u Švicarskoj, Islandu, Malti, Austriji, Francuskoj, Irskoj, Nizozemskoj, Norveškoj, Njemačkoj, Švedskoj, Luksemburgu, Španjolskoj i Ujedinjenom kraljevstvu. Najniže stope u žena dobne skupine 0-64 godine u rasponu od 3-7/100.000 bilježe se za Island, Švicarsku, Francusku, Španjolsku, Austriju, Maltu, Njemačku, Norvešku, Cipar, Švedsku, Irsku, Nizozemsku, Grčku i Ujedinjeno kraljevstvo.

Epidemiologija moždanog udara u Hrvatskoj

Za Hrvatsku dobno standardizirana stopa mortaliteta od moždanog udara u dobnoj skupini 0-64 godine prema istom izvoru 2004. godine iznosila je za muškarce 29, a za žene 14/100.000. Slično je i s opterećenjem bolestima izraženim u DALYs. Primjerice u Ruskoj federaciji dobno standardizirana stopa DALYs izgubljenih na 100.000 stanovnika radi moždanog udara iznosila je 2002. godine 1.747, a u Švicarskoj 200/ 100.000, odnosno gotovo 9 puta manje, dok je istovremeno za Hrvatsku zabilježeno 989/100.000. U Hrvatskoj vodeći uzrok smrti su kardiovaskularne bolesti s 26.506 umrlih osoba i udjelom od 50,6% u ukupnom mortalitetu 2007. godine. Vodeće dijagnostičke podskupine bile su ishemična bolest srca s udjelom od 36,5% (9.676 umrlih) i cerebrovaskulane bolesti s udjelom od 31,4% (8.323 umrlih) u ukupnom broju umrlih od kardiovaskularnih bolesti (4,5). Opća stopa smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti ukupno iznosila je 2001. godine 598,1, za ishemičnu bolest srca 199,9, a za cerebrovaskulane bolesti 187,9 na 100.000, dok u 2007. godine stopa za kardiovaskularne bolesti iznosi 597,3 za ishemične bolesti 218,1, a za cerebrovaskulane bolesti 187,6/100.000. Stope mortaliteta za kardiovaskularne bolesti rastu s dobi i za sve dobne skupine više su u muškaraca nego u žena. Međutim s obzirom na veći broj žena starije dobi, u kojoj su i dob specifične stope mortaliteta najviše, opća stopa mortaliteta od kako kardiovaskularnih bolesti ukupno, tako i cerebrovaskularnih bolesti i ishemične bolesti srca viša je u žena nego u muškaraca. Za kardiovaskularne bolesti stopa u muškaraca iznosi 534,5, a u žena 655,6/100.000; za cerebrovaskularne bolesti u muškaraca 160,0, a u žena 213,1/100.000, te za ishemičnu bolest srca u muškaraca 214,9, a u žena 221,0/100.000 (6,7,8).

Program SZO-a "Zdravlje za sve"

Po mortalitetu od cerebrovaskularnih bolesti Hrvatska s dobno standardiziranom stopom mortaliteta od 126,1 /100.000 ima višu stopu od stope mortaliteta Europske regije (112,3/100.000). Međutim stopa zemalja "starih" članica EU iznosi 65,0 a novih članica 124,4. Zemlje istočne Europe imaju uglavnom više stope od Hrvatske, dok Ruska Federacija ima više nego dvostruko višu stopu smrtnosti (273/100.000).

Prema pokazateljima za program "Zdravlje za sve" Svjetske zdravstvene organizacije među 10 vodećih uzroka smrti u Hrvatskoj 2007. godine i u muškaraca i u žena, cerebrovaskularne bolesti nalaze se na drugom mjestu, iza ishemične bolesti srca, s 3.418 umrlih i udjelom od 13,0% u muškaraca, 4.905 umrlih i udjelom od 18,8% u žena i 15,9% u ukupnom broju umrlih (5). Kao najčešća dijagnoza zabilježen je inzult, nespecificiran kao krvarenje ili infarkt, s udjelom od 65,4% u ukupnom broju umrlih od kardiovaskularnih bolesti, a slijede posljedice cerebrovaskularnih bolesti (13,2%) i intracerebralno krvarenje (8,4%). Analizirajući kretanje dobno standardiziranih stopa mortaliteta za kardiovaskularne bolesti iz baze podataka "Zdravlje za sve" SZO, do 2000. godine stopa oscilira, a od tada se uočava pad smrtnosti, što je izraženije za cerebrovaskularne bolesti nego za ishemijske bolest (9). Za dob 0-64 godine prisutan je trend pada mortaliteta za kardiovaskularne bolesti ukupno (1990. godine 111,3, 2000. godine 95,0, a zadnje dostupne 2006. godine 74,4/100.000), posebice za cerebrovaskularne bolesti (1990. godine 34,6, 2000. godine 27,5/100.000, 2006.godine 20,2/100.000), dok je za ishemijsku bolest došlo do manjeg smanjenja mortaliteta (1990. godine 38,6, a 2000. godine 39,9/100.000, a 2006. godine 33,2/100.000). Po mortalitetu od cerebrovaskularnih bolesti Hrvatska s dobno standardiziranom stopom mortaliteta od 126,1 /100.000 ima višu stopu od stope mortaliteta Europske regije (112,3/100.000). Međutim stopa zemalja "starih" članica EU iznosi 65,0 a novih članica 124,4. Zemlje istočne Europe imaju uglavnom više stope od Hrvatske, dok Ruska Federacija ima više nego dvostruko višu stopu smrtnosti (273/100.000).

Cerebrovaskularne bolesti u bolničkom morbiditetu

U bolničkom morbiditetu kardiovaskularne bolesti se 2007. godine s 85.437 hospitalizacija nalaze na drugom mjestu s udjelom od 13,4%, iza novotvorina čiji udio je iznosio 14,4% (10). Najčešće dijagnostičke podskupine kao uzrok hospitalizacije u skupini kardiovaskularnih bolesti bili su ostali oblici srčane bolesti /I30-I52 MKB SZO/ s udjelom od 27,6%, ishemična bolest srca s 24,4%), i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 22,1%). U podskupini cerebrovaskularnih bolesti s ukupno 18.893 hospitalizacije najčešće pojedinačne dijagnoze bile su cerebralni infarkt zastupljen s 50,3%), inzult nespecificiran kao krvarenje ili infarkt s 13,2%) i ostale cerebrovaskularne bolesti s 8,4%.

Cerebrovaskularne bolesti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti

Među bolestima i stanjima zabilježenim u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kardiovaskularne bolesti se 2007. godine također nalaze na dugom mjestu s udjelom od 11,2% u ukupnom zabilježenom morbiditetu (5). Cerebrovaskularne bolesti s 51.429 zabilježenih dijagnoza nalaze se na četvrtom mjestu rang ljestvice skupine kardiovaskularnih bolesti iza hipertenzivne bolesti, drugih srčanih bolesti i ishemične bolesti srca s udjelom od 5,1% i stopom 1.159,0/100.000.

Zaključak

Cerebrovaskularne bolesti predstavljaju značajan javnozdravstveni problem kako na globalnoj tako i europskoj razini. Iako se u Hrvatskoj posljednjih godina bilježi smanjenje dobno standardiziranih stopa smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti, posebice za dobnu skupinu 0-64 godine, postignuća zemalja zapadne Europu ukazuju na potrebu jačanja preventivnih programa i programa promicanja zdravlja.

Literatura

1. Mathers CD, Stein C, Fat DM i sur. Blobal Burden of Disease 2000: Version 2 method and results. Global programme on Evidence for Health Policy discussion Paper No.50. World Health Organization, October 2002.
2. Feigin VL, Lawes CM, BennettDA, Anderson CS. Stroke epidemiology: a review of population based studies of incidence, prevalence, and case-fatality in the late 20th century. Lancet Neurology 2003;2:43-52.
3. Allender S, Scarborough P, Peto Vi sur. European cardiovascular disease statistics, 2008 edition. University of Oxford, 2008. 113 pgs.
4. Corić Ti sur. Izvješće o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2007. godini. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Zagreb, 2008, 86 str.
5. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2007. godinu. Zagreb, 2008. (u tisku)
6. Hrabak-Žerjavić V, Kralj V, Silobrčić-Radić M. Epidemiologija moždanog udara (Epidemiology of Stroke). Prevencija moždanog udara. Medicus2001;10(l):7-12.
7. Hrabak-Žerjavić V, Kralj V, Silobrčić-Radić M. Javnozdravstvena važnost najčešćih kardiovaskularnih bolesti. Kardiologija u praksi. Medi-cus2003;12(l):9-16.
8. Hrabak-Žerjavić V, Kralj V. Epidemiologija moždanog udara. 3. kongres Hrvatskog društva za neurovaskularne poremećaje HLZ i Hrvatskog društva za prevenciju moždanog udara s međunarodnim sudjelovanjem. Zagreb, 18.-21. listopada 2006. Liječ Vjes 2006;128(supl 6):4-5.
9. World Health Organization. ?Health for All? Database. Copenhagen, January 2008.
10. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Baza bolnički liječenih pacijenata 2007. Zagreb, 2008.

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
MaxfluAndol PROBisolex
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Gastal
VIDEO GALERIJA
20:57
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: