Novo istraživanje tvrdi da su žene podložnije razvoju anksioznosti i depresije nakon preboljelog infarkta miokarda u odnosu na muškarce. Bolesnici s depresijom bi mogli biti pod povećanim rizikom za smrtni ishod unutar 6 mjeseci od infarkta miokarda. Rezultati istraživanja su prezentirani na godišnjem skupu Udruženja za akutnu kardiovaskularnu skrb (Acute Cardiovascular Care Association) Europskog društva za kardiologiju (European Society of Cardiology).
Rezultati istraživanja su pokazali da je gotovo četvrtina bolesnika s preboljelim infarktom miokarda (24,4%) bila depresivna, a da je među njima antidepresivima liječeno 28.2% osoba. Prosječna bodovna vrijednost na skali za depresiju je iznosila 6,87 za muškarce i 8,66 za žene. Za anksioznost je prosječna bodovna vrijednost iznosila 7,18 za muškarce i 8,20 za žene.
U istraživanje je uključeno 160 bolesnika hospitaliziranih zbog infarkta miokarda. Prikupljeni su podaci o demografskim (spol, dob, razina obrazovanja, bračni status) i kliničkim (incidencija šećerne bolesti, prethodno liječenje hipertenzije, prethodni infarkt miokarda) karakteristikama, ostalim rizičnim čimbenicima kardiovaskularnih bolesti (pušenje, tjelesna aktivnost) i prethodnom psihičkom zdravlju.
Depresija i anksioznost su procijenjeni korištenjem Bolničke skale za anksioznost i depresiju (Hospital Anxiety and Depression Scale, HADS): anksioznost i depresija nisu prisutni (0-7 bodova), moguća anksioznost i depresija (8-10 bodova) te blaga do umjerena anksioznost i depresija (≥11 bodova).
Rezultati istraživanja su pokazali da je gotovo četvrtina bolesnika s preboljelim infarktom miokarda (24,4%) bila depresivna, a da je među njima antidepresivima liječeno 28,2% osoba. Prosječna bodovna vrijednost na skali za depresiju je iznosila 6,87 za muškarce i 8,66 za žene. Za anksioznost je prosječna bodovna vrijednost iznosila 7,18 za muškarce i 8,20 za žene.
Opažena je veza između anksioznosti i pušenja. Kod 15,6% aktivnih pušača prosječna vrijednost na skali za anksioznost je iznosila 10,16 bodova. Kod 77,5% bolesnika koji nikada nisu pušili iznosila je 7,3, a kod 6,9% bolesnika koji su prestali pušiti prije više od 2 godine 4,55 bodova.
Tjelesno neaktivni bolesnici su naginjali depresiji (prosječna HADS vrijednost 8,96), a čak 64% bolesnika s depresijom je bilo neaktivno.
Autori su također procijenili da bolesnici koji razviju depresiju nakon infarkta miokarda, u usporedbi s bolesnicima bez depresije, imaju 6 puta veći rizik za smrtni ishod unutar 6 mjeseci od infarkta.
„Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će do 2020. godine depresija biti drugi vodeći uzrok nesposobnosti i smrtnosti u svijetu, nadmašena samo ishemijskom srčanom bolešću. Izrazita depresija prati infarkt miokarda u približno 18% slučajeva i važan je pokazatelj nesposobnosti i loše kvalitete života unutar godine dana od infarkta miokarda,“ tvrdi autor studije, prof. Prans Serpytis.
