Stariji bolesnici nedovoljno su zastupljeni u prospektivnim, randomiziranim kliničkim ispitivanjima liječenja akutnog koronarnog sindroma. Tijekom posljednjeg desetljeća provedeno je nekoliko istraživanja u ovoj populaciji. Radi se o heterogenoj, složenoj i visokorizičnoj skupina čije liječenje zahtijeva drukčiji klinički pristup.
Rana primjena eplerenona nakon infarkta miokarda uz disfunkciju lijeve kljetke i zatajivanje srca
Primjena novih smjernica u liječenju akutnog koronarnog sindroma u kliničkoj praksi.
Potentni P2Y12 inhibitori imaju brzi početak djelovanja čime omogućuju primjenu udarne doze nakon dijagnostičke koronarne angiografije i neposredno prije PCI. Odabirom prasugrela umjesto tikagrelora u bolesnika s akutnim koronarnim sindromom tijekom jedne godine sprječavamo jedan smrtni ishod, infarkt miokarda ili moždani udar.
Prema posljednjim smjernicama za liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca Europskoga kardiološkog društva, antagonistima mineralokortikoidnih receptora, u čiju skupinu spada eplerenon, je dodijeljena najviša klasa preporuke temeljena najvišom razinom literaturnih dokaza. Na taj način ova skupina lijekova čini temelj farmakološkog liječenja bolesnika s kroničnim zatajivanjem srca i ...
Usporedba pivotalnih studija antagonista mineralokortikoidnih receptora - eplerenon vs. spironolakton
Ključni čimbenik koji određuje dugoročne ishode u infarktu miokarda jest vrijeme ishemije, zbog čega se znatni napori ulažu u minimiziranje vremena od postavljanja dijagnoze do reperfuzije miokarda. S tim ciljem implementirana je mreža kardioloških PCI centara s trajno dostupnom mogućnosti angiografije, kao i edukacija svog medicinskog osoblja uključenog u hitno zbrinjavanje pacijenata.
Iako je COVID-19 dominantno respiratorna bolest, zahvaćanje drugih organa je uobičajeno. Neka od oštećenja kardiovaskulanog sustava su akutno oštećenje miokarda, aritmije, akutni infarkt miokarda. Neka od oštećenja mogu se pripisati prekomjernom upalnom odgovoru, odnosno citokinskoj oluji.
Akutni infarkt miokarda je stanje u kojemu dolazi do prekida opskrbe miokarda kisikom i nekroze miocita. Perkutana koronarna intervencija značajno smanjuje smrtnost ukoliko se provede unutar tzv. zlatnog sata, a njeno izvođenje postalo je zahtjevnije u vrijeme pandemije koronavirusa.
Bolesnici s COVID-19 infekcijom mogu se prezentirati s dispnejom i bolovima u prsnom košu, pa često postoji potreba razlučivanja akutnog koronarnog sindroma i infekcije COVID-19.
