Cilj Dobiti uvid u odnose između zaštitnih/rizičnih obiteljskih interakcija i depresivnih simptoma u adolescenata oba spola.

Postupci Proveli smo presječno istraživanje na reprezentativnom uzorku 1191 srednjoškolaca (617 djevojaka i 574 mladića) u dobi od 14 do 19 godina, s medijanom od 16, iz svih srednjih škola u Primorsko-goranskoj županiji, Hrvatska, u siječnju i veljači 2010. Učenici su odgovarali na pitanja o depresivnim simptomima, percepciji odnosa s majkom i ocem, obiteljskim aktivnostima, i roditeljskim strategijama za rješavanje konflikta. Podatci su analizirani hijerarhijskom multiplom regresijskom analizom da bi se izračunao utjecaj obiteljskih podražavajućih i štetnih interakcija na depresivne simptome u mladića i djevojaka.

Rezultati Čestu i vrlo čestu pojavu depresivnih simptoma prijavilo je 19,1% djevojaka i 15,8% mladića. Djevojke su dale značajno pozitivniju procjenu obiteljskih odnosa nego mladići, uključujući procjenu obiteljskih aktivnosti, konstruktivnog rješavanja sukoba unutar obitelji, i majčine i očeve ljubavi i naklonosti. Multipla korelacijska analiza pokazala je da su obiteljske varijable objasnile 16,3% varijance depresivnih simptoma u mladića i 17,2% u djevojaka. Hijerarhijska multipla regresijska analiza pokazala je razliku u odnosu obiteljskih varijabli i depresivnih simptoma između mladića i djevojaka. Postojala je razlika u broju mladića i djevojaka kojima su nedostajali zaštitni obiteljski čimbenici (9,9% vs 5,5%) i u broju onih koji su bili pod utjecajem štetnih čimbenika (7,3% vs 10,8%).

Zaključak Obiteljske aktivnosti i očeva toplina i naklonost imaju veći značaj za djevojke nego mladiće, dok su destruktivno roditeljsko rješavanje konflikta i majčino neprijateljsko ponašanje jednako značajni za oba spola. Ti rezultati pokazuju koji bi trebali biti ciljevi obiteljskih preventivnih i intervencijskih programa za depresiju u adolescenata.

Sanja Smojver-Ažić, Petar Bezinović