x
x

Provode li zdravstveni djelatnici preporuke koje propisuju bolesnicima?

  01.07.2025.

Kardiovaskularne bolesti (KVB) glavni su uzrok preuranjene smrtnosti i rastućih troškova zdravstvene skrbi. Opterećenje KVB koje se može pripisati promjenjivim čimbenicima rizika nastavlja rasti na globalnoj razini.

Provode li zdravstveni djelatnici preporuke koje propisuju bolesnicima?

Cilj nam je bio istražiti prisutnost čimbenika rizika za nastanak KVB među zdravstvenim djelatnicima, njihovu učestalost i povezanost sociodemografskih čimbenika rizika za nastanak KVB.

Ispitanici i metode: Tijekom siječnja i veljače 2023. provedeno je presječno istraživanje u koje su uključena 224 zdravstvena radnika. Kao instrument istraživanja korišteni su anonimni anketni upitnici: sociodemografski upitnik, upitnik za procjenu životnoga stila (eng. Simple Lifestyle Indicator Questionnaire, SLIQ) i upitnik o prakticiranju i pridržavanju mediteranskog načina prehrane (eng. Prevention with mediterranean diet, PREDIMED). Razlike u kontinuiranim varijablama s obzirom na dvije nezavisne skupine testirane su Mann-Whitney U testom, a između tri i više skupina Kruskal-Wallisovim testom. Povezanost je ocijenjena Spearmanovim koeficijentom korelacije Rho. Razina značajnosti postavljena je na Alpha (α) = 0,05.

Rezultati: Nepravilne prehrambene navike iskazane nepridržavanjem uputa mediteranske prehrane, te prekomjerna tjelesna težina i pušenje, najviše su negativno zastupljeni čimbenici rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Prisutna je niska zastupljenost bolesti srca i krvnih žila među zdravstvenim djelatnicima. Prema ukupnom broju bodova u SLIQ, ispitivana skupina zdravstvenih djelatnika procjenjuje srednje zdrave životne navike, a prema ukupnom broju bodova u PREDIMED upitniku, nisko je pridržavanje mediteranske prehrane. Nema statistički značajne razlike s obzirom na spol u procjeni životnih navika i u pridržavanju mediteranske prehrane. Mlađi liječnici imaju zdravije životne navike, a među njima je i statistički značajno umjereno pridržavanje preporuka mediteranske prehrane u odnosu na sve ostale ispitanike.

Zaključak: Provedenim istraživanjem uočeno je da zdravstveni djelatnici imaju umjeren rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti. S obzirom na umjereno pridržavanje zdravih stilova života i prehrambenih preporuka, ključno je razvijati i provoditi programe usmjerene na promicanje zdravijeg ponašanja zdravstvenih djelatnika.

Marija Knežević Praveček, Anamarija Lukačević, Blaženka Kljaić Bukvić, Josip Samardžić