Nedavno istraživanje pokazalo je da socioekonomski status regulira utjecaj mediteranske prehrane na zdravlje pojedinaca. Točnije, mediteranska prehrana poboljšava zdravlje kardiovaskularnog sustava uglavnom u skupinama višeg socioekonomskog statusa.
Mali postotak stanovnika Dalmacije pridržava se trenutnih preporuka o mediteranskoj prehrani, objavljeno je u CMJ-u. Potrebno je provesti javnozdravstvene mjere, posebice među mlađim stanovništvom i muškarcima.
Pretilo dijete često postaje pretili adolescent te na kraju i pretila odrasla osoba. Mnoga opsežna znanstvena istraživanja su pokazala da je upravo mediteranska dijeta idealan model za promjenu stila života i prehrambenih navika.
Poznate su koristi i blagotvorni učinci mediteranske dijete na zdravlje. Prehrana bogata voćem, povrćem, orašastim plodovima te niskim udjelom životinjskih masnoća, mliječnih proizvoda i slatkiša, može smanjiti rizik od moždanog udara i do 18 %, navodi se u opservacijskoj studiji provedenoj na 104. 268 nastavnica u Kaliforniji (Californian Teachers Study).
Novo istraživanje provedeno u Grčkoj pokazalo je da mediteranska prehrana može gotovo prepoloviti rizik od razvoja bolesti srca, a primijećeni zaštitni učinak pokazao se neovisnim o razini tjelesne aktivnosti.
Nedavna meta-analiza pokazala je da prehrana u skladu s mediteranskom dijetom značajno smanjuje rizik od ukupne smrtnosti, smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti i karcinoma, te pojavnosti Parkinsonove i Alzheimerove bolesti.
Pregledom 24 studije znanstvenici s The University of Exeter Medical School proučavali su utjecaj mediteranske prehrane na mozak te na rizik od kognitivnog propadanja.
Mediteranska prehrana i prehrana siromašna ugljikohidratima imaju dugotrajno povoljno djelovanje na zdravlje, čak i kada rezultiraju djelomičnim gubitkom kilograma, izvještava studija objavljena u New England Journal of Medicine (NEJM).
Povišeni krvni tlak, previše kilograma, abdominalna pretilost, loša kontrola glukoze i lipida u krvi - sve su to tekovine obilja i modernog života, a kada se više tih tegoba javi u kombinaciji govorimo o metaboličkom sindromu.
U posljednih dvadesetak godina učestalost debljine značajno se povećala, posebice u industrijalizranim, ali i neidustrijaliziranim zemljama te se procjenjuje se da više od milijarde ljudi ima prekomjernu tjelesnu masu, a barem je 300 milijuna pretilih na svijetu. Istraživanje hrvatskih znanstvenika objavljeno 2009. godine pokazalo je kako u Hrvatskoj 38,11% osoba ima prekomjernu tjelesnu ...
