Krajnji cilj projekta je veća dostupnost i učinkovitost zdravstvenih sadržaja kad je u pitanju mentalno zdravlje, smanjenje stigme, ali i smanjenje opterećenja sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite. Cilj je također poboljšanje kvalitete života osoba koje imaju mentalne poremećaje, kao i prevencija.

"Radit ćemo na tome da destigmatiziramo naše građane, da znaju da je potražiti pomoć potrebno i poželjno i da se ne trebaju toga sramiti. Svako od nas u životu u jednom trenutku dođe u nekakvu situaciju koja mu je dvojbena", rekao je ministar. 

U okviru reforme zdravstvenog sustava, program prethodi uspostavljanju posebne reformske mjere dispanzera za mentalno zdravlje pri domovima zdravlja u kojima će se pružati sveobuhvatna skrb stanovništvu, kao i putem mobilnih timova.

Program je i važan pretkorak za dodatno unapređenje i zaštitu mentalnog zdravlja u sklopu nove Mreže javne zdravstvene službe.

Između ostalog, cilj je i vraćanje glavne uloge domova zdravlja na razini primarne zdravstvene zaštite.

U timove planiraju uključiti sve one stručnjake koji mogu pomoći u brizi za mentalno zdravlje - specijaliste psihijatrije, kliničke psihologe, socijalne pedagoge, ali i prvostupnike sestrinstva.

Taj program provodit će se kao poseban program od rujna do prosinca u Gradu Zagrebu te u Krapinsko-zagorskoj, Međimurskoj, Osječko-baranjskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. 

"Nakon provedbe projekta slijedi analiza svih prednosti i izazova postojećeg modela te početkom sljedeće godine planiramo pokretanje spomenutih psiholoških timova na primarnoj razini u cijeloj Hrvatskoj. Kada se usvoji nova mreža javne zdravstvene službe, krenut će se i s osnivanjem tih službi pri domovima zdravlja", najavio je Beroš. 

Mentalni poremećaji su rastući javnozdravstveni problem

Ministar je naveo kako su sagledali aktualno stanje i brojne okidače, među kojima su pandemija, razorni potresi, ratna zbivanja u Ukrajini, globalna kriza, ali i nedavni tragični događaji Hrvatskoj i u regiji, zbog kojih su mentalno zdravlje i mentalni poremećaji rastući javnozdravstveni problem.

Beroš je naveo kako je u europskom kontekstu svaki šesti građanin pogođen problemima s mentalnim zdravljem, a hrvatske brojke su jednako zabrinjavajuće. 

Čak 50 posto svih mentalnih poremećaja započinje prije 14. godine, a 75 posto ih započinje prije 18. godine života, zbog čega su pokrenuli probir na rizike mentalnog zdravlja u okviru sistematskih pregleda u školskoj medicini. 

Tijekom 2022. i 2023. uočeno je kako sveukupno petina učenika, koji se nalaze na značajnoj životnoj prekretnici, ima određeni rizik od razvoja mentalnih poremećaja.

Hospitalizacije koje se odnose na mentalne poremećaje i poremećaje ponašanja čine 17,2 posto od ukupnog broja hospitalizacija u Hrvatskoj, a prema duljini hospitalizacije su na prvome mjestu.

"Sve ovo jasno govori o opsegu izazova koji je pred nama", istaknuo je ministar te građanima poručio da se, ako imaju bilo kakav problem, bez uputnice mogu javiti Županijskim zavodima za mentalno zdravlje, gdje djeluje 47 stručnih timova za mentalno zdravlje, a čiji broj ovim izmjenama mreže javnozdravstvene službe žele povećati.