U predmetnome sporazumu, koji formalnopravno vrijedi i danas, precizno je utvrđena dinamika dodatnoga zapošljavanja na Fakultetu, po godinama koje slijede. U međuvremenu se ništa iz sporazuma nije realiziralo, unatoč činjenici da se znatno povećao ukupan broj studenata na Medicinskom fakultetu, ne samo zbog povećanih upisnih kvota na studij medicine nego i zbog uvođenja Sveučilišnoga diplomskoga studija sestrinstva te postojanja ostalih nastavnih aktivnosti: studija medicine na engleskome jeziku, niza poslijediplomskih stručnih studija i tečajeva te dvaju poslijediplomskih doktorskih studija. Uzimajući u obzir samo potrebe studija medicine na hrvatskome jeziku, rezultati državne revizije od unatrag godine i pol dana pokazali su da na Fakultetu nedostaje čak više od 30 posto nastavnika.

S obzirom na gore navedeno kao i na činjenicu da ništa iz sporazuma koji je bio potpisan između Vlade RH odnosno resornoga ministarstva, Sveučilišta u Zagrebu i Medicinskog fakulteta nije realizirano, Fakultet je upozorio Senat, a ovom prilikom upozorava i javnost, da bez povećanja broja nastavnika i suradnika neće više biti u mogućnosti kvalitetno održavati nastavu odnosno da će morati smanjiti upisne kvote za studij medicine.

Uvažavajući teško gospodarsko stanje u zemlji, kao i posljedično ograničavanje zapošljavanja na Sveučilištu, Medicinski fakultet zahtijeva da mu se zbog prethodno navedenih činjenica omogući otvaranje novih suradničkih i nastavničkih radnih mjesta - iznimno u odnosu na ostale sastavnice Sveučilišta - kako bi mogao održati postojeće nastavne programe.

Nadalje, smatramo da bi povećanje upisnih kvota na studij medicine i zapošljavanje liječnika trebali biti jedan od važnih strateških prioriteta hrvatske zdravstvene politike. Ako je suditi prema prosjeku Europske unije od 3,6 liječnika na 1000 stanovnika, prema najnovijim podatcima Hrvatske liječničke komore u nas nedostaje čak 4300 liječnika. Prosječna dob hrvatskoga liječnika iznosi više od 50 godina. Paradoksalno, dana 31. prosinca 2012. u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je prijavljeno 419 nezaposlenih liječnika, od kojih čak 81 liječnik s licencijom za samostalan rad.

Valja istaknuti da je u dokumentima Europske unije, koja također ima problem s manjkom liječnika, upravo taj problem jedno od bitnih, strateških, političkih pitanja. Smjernice Europske unije definiraju i načine njegova rješavanja, i to kako slijedi: 1) povećanje upisnih kvota na studij medicine; 2) poboljšanje uvjeta rada liječnika; 3) povećanje liječničkih plaća; 4) zadržavanje u sustavu zdravstva liječnika starijih od 65 godina; 4) suočavanje i pripremanje nacije na problem s manjkom liječnika.

Nije teško pretpostaviti da će nakon hrvatskoga pristupanja Europskoj uniji uslijediti pojačani emigrantski val hrvatskih liječnika u razvijenije europske zemlje, što će dodatno ugroziti naš zdravstveni sustav. Stoga apeliramo da se u rješavanje ovoga problema hitno uključe mjerodavna ministarstva i svekolika javnost te da se neodgodivo ispoštuju obveze Vlade RH prema Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu koje su definirane sporazumom iz 2009.

Zagreb, 13. veljače 2013.

akademik Davor Miličić, dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu