Može imati širok raspon simptoma, uključujući crijevne i izvancrijevne manifestacije, što može otežati postavljanje dijagnoze. Dijagnoza celijakije uključuje kombinaciju dokaza protutijela na celijakiju u krvi i patohistološke slike atrofije sluznice tankog crijeva. Ako je bolesnik samostalno uveo bezglutensku dijetu prije ili za vrijeme provođenja dijagnostičke obrade, rezultati mogu biti lažno negativni što znači da sadašnji dijagnostički testovi zahtijevaju da pacijent konzumira gluten kako bi se dijagnoza mogla točno postaviti, što može biti iznimno izazovno za osobe koje su već prešle na bezglutensku prehranu.

No, lakši i manje neugodan pristup mogao bi uskoro postati stvarnost. Znanstvenici u Australiji razvili su krvni test visoke osjetljivosti i specifičnosti koji može otkriti celijakiju bez da oboljeli jede gluten. Ovaj jednostavan i točan test može postaviti dijagnozu unutar vrlo kratkog vremenskog okvira, bez potrebe da oboljeli ponovno konzumiraju gluten i osjećaju se loše, ili da čekaju mjesecima na gastroskopiju. Procjenjuje se da 1 % do 2 % svjetske populacije ima celijakiju, no 50% do 80% slučajeva ostaje nedijagnosticirano ili se dijagnosticira prekasno. Glavni razlog? Dijagnostička procedura zahtijeva unos glutena, što mnoge odbija od testiranja jer dovodi do neželjenih simptoma.

U prethodnim istraživanjima, isti tim znanstvenika neočekivano je otkrio da interleukin-2 (IL-2) naglo raste u krvi osoba s celijakijom ubrzo nakon konzumacije glutena.Pitanje je glasilo: Može li se taj signal otkriti i bez konzumacije glutena?
Istraživači su razvili jednostavan krvni test, nazvan WBAIL-2 (Whole Blood Assay of IL-2), koji mjeri oslobađanje IL-2 nakon dodavanja glutena uzorku krvi u epruveti. Cilj je bio otkriti T stanice specifične za gluten, koje su odgovorne za autoimunu reakciju kod celijakije.

Testiran je na 181 volonteru:

• 75 osoba s liječenom celijakijom (na bezglutenskoj prehrani),
• 13 s aktivnom, neliječenom celijakijom,
• 32 s necelijakičnom osjetljivošću na gluten,
• 61 zdrava kontrola.

Uzorcima krvi dodan je gluten i ostavljeni su 24 sata. Ako se IL-2 signal pojavio – test je bio pozitivan.

WBAIL-2 test je pokazao visoku točnost čak i kod osoba na bezglutenskoj dijeti.

• Za osobe s HLA-DQ2.5+ genetikom (najčešći rizični gen za celijakiju):

Osjetljivost: 90%
Specifičnost: 95%

• Za osobe s HLA-DQ8+ genetikom:

Osjetljivost je bila niža: 56%

Signal IL-2 također je snažno korelirao s:

• učestalošću tetramer-pozitivnih CD4+ T stanica, koje se koriste za dijagnozu i praćenje učinkovitosti liječenja,
• razinom IL-2 u serumu nakon izloženosti glutenu.

Jačina IL-2 signala povezana je s težinom simptoma, što omogućuje znanstvenicima da predvide koliko bi jaka mogla biti reakcija osobe na gluten – bez da ona mora konzumirati gluten.

Trenutni protokol uključuje krvni serološki test i potom gastroskopiju ako je test pozitivan. Oba zahtijevaju da oboljeli jede gluten 6-12 tjedana, dok bi novi test (WBAIL-2) trebao zamijeniti gastroskopiju nakon pozitivne serologije.

Za osobe koje već ne konzumiraju gluten, predlaže se:

• napraviti dva WBAIL-2 testa u različitim terminima,
• ako su oba pozitivna → potvrda celijakije.

Test krvi koji može otkriti celijakiju bez glutenske provokacije bio bi vrlo dobrodošao i mogao bi značajno promijeniti kliničku praksu, ipak potrebna su veća, multicentrična istraživanja, potrebno je ispitati točnost testa kod drugih genetskih profila (npr. bez HLA-DQ2.5), te je važno provjeriti ponovljivost testa u različitim laboratorijima i njegovu isplativost. Na kraju, WBAIL-2 će trebati jasno definirati unutar dijagnostičkog algoritma celijakije.