Ovo istraživanje, provedeno u Ujedinjenom Kraljevstvu, ukazuje na važan propust u prehrambenim preporukama koje zanemaruju utjecaj razine obrade hrane na zdravlje.

Ultra-prerađena hrana nastaje kombiniranjem ekstrakata hrane s aditivima i industrijskim sastojcima, čime se dobivaju proizvodi koji su jeftini, dugotrajni i lako dostupni. Iako je poznato da visok udio soli i šećera u takvim proizvodima šteti zdravlju, sve više istraživanja sugerira da način obrade hrane također igra ključnu ulogu.

Voditelj studije, Samuel Dicken s University College London, ističe da je cilj bio provesti najduže istraživanje UPF prehrane u stvarnim životnim uvjetima.

U studiji je sudjelovalo 55 odraslih osoba koje su tijekom osam tjedana slijedile prehranu temeljenu na minimalno prerađenoj hrani (MPF), a zatim osam tjedana prehranu temeljenu na UPF proizvodima, uz četverotjednu pauzu između faza. Obje prehrane bile su usklađene s britanskim vodičem Eatwell, koji se fokusira na unos makronutrijenata poput masti, proteina i ugljikohidrata. Sudionicima su svi obroci dostavljeni na kućnu adresu, uz slobodu izbora količine i vremena konzumacije.

Rezultati su pokazali da su sudionici gubili tjelesnu masu u obje faze, no gubitak je bio dvostruko veći tijekom MPF prehrane – prosječno 1,84 kg u usporedbi s 0,88 kg tijekom UPF faze. Uz to, samo MPF prehrana dovela je do smanjenja masnog tkiva, postotka tjelesne masti i visceralne masnoće, kao i do smanjenja žudnje za hranom.

Iako mehanizmi iza ovih razlika nisu potpuno razjašnjeni, pretpostavlja se da tekstura i struktura UPF proizvoda potiču bržu konzumaciju, što odgađa osjećaj sitosti i povećava unos energije. Osim toga, aditivi i termička obrada mogu negativno utjecati na crijevnu mikrobiotu i potaknuti upalne procese. Marketinške strategije, uključujući zavaravajuće nutricionističke tvrdnje na ambalaži, dodatno otežavaju informirani izbor potrošača.

Znanstvenici naglašavaju da je važno razmatrati razinu obrade hrane kao zaseban čimbenik kvalitete prehrane. Samo reformuliranje UPF proizvoda prema nutricionističkim standardima nije dovoljno – potrebno je uzeti u obzir i ponašajne i fiziološke učinke načina na koji su ti proizvodi dizajnirani.

Epidemiolog Carlos Monteiro, koji je prvi uveo pojam “ultra-prerađena hrana”, smatra da su UPF proizvodi “dizajnirani za prekomjernu konzumaciju” te da imaju “adiktivne karakteristike” koje potiču veći unos energije.

Ova studija snažno podupire potrebu za revizijom prehrambenih politika i javnozdravstvenih poruka, s naglaskom na razinu obrade hrane – ne samo na njezin nutritivni sastav.