Žene imaju manju učestalost akutnih kardiovaskularnih događaja u usporedbi s muškarcima, međutim, njihova prognoza je lošija, slučajevi su teži s većom stopom smrtnosti i povećanom vjerojatnošću dugotrajnih komplikacija.

Ove razlike povezane sa spolom očite su u nizu kardiovaskularnih bolesti, uključujući bolest aorte, zatajivanje srca, moždani udar i koronarnu bolest srca. Na primjer, žene imaju veću vjerojatnost da će doživjeti netipične simptome srčanog udara, kao što su mučnina, otežano disanje i umor što može dovesti do kašnjenja u dijagnozi i liječenju. Osim toga, žene su sklonije razvoju određenih vrsta zatajivanja srca i mogu doživjeti lošije ishode nakon moždanog udara u usporedbi s muškarcima.

Hormonski čimbenici, genetska predispozicija i razlike u profilima čimbenika rizika, poput razine kolesterola, krvnog tlaka i sastava tijela mogu pridonijeti tim razlikama.

Prepoznavanje ovih spolnih razlika bitno je za učinkovito upravljanje, dijagnozu, terapiju, preventivne strategije kao što su promjena načina života, uzimanje lijekova, a rane intervencije treba prilagoditi na temelju profila rizika specifičnih za spol. Isto tako, dijagnostičke alate i protokole liječenja treba poboljšati kako bi se bolje razumjele jedinstvene manifestacije KVB-a u žena, čime se smanjuje rizik od pogrešne dijagnoze i nedovoljnog liječenja.

Buduća bi se istraživanja trebala usredotočiti na identifikaciju i integraciju spolno specifičnih markera, kao što su razine hormona ili genetski čimbenici, u trenutni kardiovaskularni rizik modela procjene. To će osigurati da oba spola dobiju najtočniju i najučinkovitiju skrb kako bi se na globalnoj razini smanjio teret kardiovaskularnih bolesti.

Diana Delić Brkljačić, Karlo Golubić