Cilj istraživanja: Osnovni ciljevi istraživanja jesu ispitati incidenciju hiperlipoproteinemije u žena u postmenopauzi i utvrditi razlike u sastavnicama lipidnog profila obzirom na dob, trajanje menopauze i indeks tjelesne mase.

Ispitanici i metode: Istraživanje je ustrojeno kao presječno s povijesnim podacima. Za istraživanje su se koristili podaci prikupljeni u ambulantama primarne zdravstvene zaštite u Domu zdravlja Osijek, od studenoga 2021. do ožujka 2022. g. a prikupljeni su na redovitim kontrolama. Prikupljeni podaci: demografski podaci, podaci o trajanju menopauze, tjelesna masa, tjelesna visina, indeks tjelesne mase, vrijednosti ukupnog, LDL, HDL kolesterola i triglicerida, te podaci o pridruženim bolestima.

Rezultati: U istraživanje je uključeno 98 ispitanica od kojih preko 50 % njih ima povišene vrijednosti ukupnog i LDL kolesterola, a 39,8 % povišene vrijednosti triglicerida. Ispitanice starosti 45 do 65 godina i ispitanice s trajanjem menopauze od 10 ili više godina imaju značajno više vrijednosti ukupnog i LDL kolesterola, dok nije uočena razlika u lipidnom profilu obzirom na indeks tjelesne mase. Upotrebom SCORE2 tablice procijenjeno je da 65 % ispitanica ima vrlo visok kardiovaskularni rizik, a samo 6 % ispitanica postiglo je ciljne vrijednosti LDL kolesterola u skladu s kardiovaskularnim rizikom.

Zaključak: Incidencija hiperlipoproteinemije u postmenopauzalnih žena je vrlo visoka, a starija dob i dulje trajanje menopauze povezani su sa slabijim postizanjem ciljnih vrijednosti lipidnog profila, dok indeks tjelesne mase nije pokazao utjecaj. Obzirom na visoku zastupljenost ispitanica s vrlo visokim kardiovaskularnim rizikom (SCORE 2 tablice), potrebne su intenzivne intervencije na svim razinama zdravstvene zaštite, posebice primarnoj razini zdravstvene zaštite, a koje uključuju i nefarmakološke i farmakološke metode liječenja hiperlipoproteinemija.