x
x

Dijabetes i starija životna dob

  17.11.2022.

Dijabetes tipa 2 često se naziva i starački dijabetes i nesumnjivo je da je visoka pojavnost ove bolesti povezana i sa demografskim promjenama, odnosno starenjem stanovništva i sve duljom životnom dobi (ali i sve učestalijom pojavom pretilosti).

Dijabetes i starija životna dob
Poslije pedesetih godina života, razina glukoze (šećera) u krvi postupno se povisuje kod većine osoba.

Dijabetes je uzrok sve značajnijeg broja zdravstvenih komplikacija te je jedan od značajnih uzroka smrti uzrokovanih komplikacijama ove bolesti (bolesti srca i krvnih žila).

Poslije pedesetih godina života, razina glukoze (šećera) u krvi postupno se povisuje kod većine osoba. Kada se razina šećera u krvi starijih osoba značajnije poveća, riječ je o dijabetesu. Međutim, neka istraživanja pokazuju da i kod starijih osoba koje imaju blago povećanje vrijednosti šećera u krvi dolazi do povećane učestalosti komplikacija, kao što su npr. bolesti srca i krvnih žila, teža pokretljivost, slabljenje vida.

Zato se i blaga povećanja razine šećera u krvi starijih osoba moraju shvatiti ozbiljno i ne smiju se pripisati starosti, kao što nitko u zdravstvenom sustavu ne smije imati stav da starije osobe ne treba „ozbiljno“ liječiti.

Osobe u dobi od 70 do 75 godina mogu još dovoljno dugo živjeti da im se razviju komplikacije koje su kod neliječenog dijabetesa vrlo česte te stariju osobu treba liječiti s jednakom pažnjom, kao i osobe u mlađoj životnoj dobi. Također, potrebno je osvještavati i osobe u starijoj dobi o važnosti preuzimanja odgovornosti za vlastito zdravlje jer i u toj dobi možemo svojim ponašanjem povećati (ili smanjiti) kvalitetu života.

Važne činjenice vezane za stariju dob

Češća je tvz. inzulinska rezistencija tkiva, posebno kod starijih osoba prekomjerne tjelesne težine (odnosno inzulin ne može „prebaciti“ šećer iz krvi u tkiva pa ona ostaju bez dovoljno energije koju im daje šećer, a razina šećera u krvi raste i uzrokuje brojne komplikacije i oštećenja u organizmu).

Porastom životne dobi mijenja se sastav tijela, odnosno smanjuje se udio mišićnog tkiva, a raste udio masnog tkiva (ako usporedimo mišićnu masu u dobi od 30 i u dobi od 80 godina, ona se smanjuje za otprilike trećinu), što nepovoljno utječe na pojavu dijabetesa.

Tjelesna aktivnost obično se smanjuje sa životnom dobi, a dokazano je da je upravo tjelesna aktivnost značajan čimbenik u smanjenju inzulinske rezistencije tkiva, odnosno tjelesna aktivnost dokazano povećava mogućnost inzulinu da „prebaci“ šećer u tjelesna tkiva, odnosno tjelesne stanice.

Prehrana u starijoj životnoj dobi često se mijenja, postaje jednoličnija, a često se javlja i debljina (u tvz. srednjoj starosti). S druge strane, šećerna bolest pospješuje proces starenja jer nepovoljno utječe na tkiva (krvne žile, živce, osjetilo vida). 

Simptomi

Ljudi sa tipom 2 šećerne bolesti mogu godinama biti bez ikakvih simptoma, ali kada neučinkovitost inzulina uznapreduje, mogu se razviti simptomi. Povećano mokrenje i žeđ su najprije blagi, a postupno se kroz tjedne ili mjesece pogoršavaju.

Kod starijih osoba ponekad se smanjuje osjet žeđi, a može se smanjiti i bubrežna funkcija pa simptomi u početku mogu biti „prikriveni“. Zato je važno da starije osobe redovito obavljaju preventivne preglede, odnosno kontroliraju razinu šećera u krvi.

Zbog prikrivenih simptoma uz često nedovoljno uzimanje tekućine kod starijih osoba, postoji mogućnost dehidracije koja može dovesti do zbunjenosti, pospanosti, dezorijentiranosti.

Liječenje dijabetesa kod starijih osoba

U liječenju se primjenjuje propisivanje odgovarajuće prehrane, ali i oralni antidijabetici, a u težim slučajevima i inzulin.

Liječenje starijih osoba s dijabetesom jednako je kao i liječenje mlađih osoba, s tim da se poštuju specifičnosti starije životne dobi (smanjena potreba za kalorijama u prehrani, moguća smanjena funkcija bubrega, moguća otežana apsorpcija hranjivih sastojaka iz probavnog sustava). Razina glukoze mora se liječenjem držati unutar normalnih granica.

Uvijek treba uzeti u obzir i socijalne uvjete u kojima starija osoba živi, kao i razinu njenog samostalnog funkcioniranja.

Ako je osoba u visokoj životnoj dobi, slabije pokretna, oslabljenog vida ili dementna (zaboravna), način liječenja mora se prilagoditi tim specifičnostima (npr. ne može sama sebi davati inzulin).

Preporuke

Prehrana

U prehrani se preporučuje „dijabetička prehrana“, jednako kao i u mlađoj životnoj dobi (koja se može i individualno prilagoditi potrebama i željama starijih osoba), pri čemu je važno upoznati i nekog od članova obitelji s takvim načinom prehrane. Tjelesnu težinu važno je održavati u granicama normale. Primjerena tjelesna težina preduvjet je zdravlja i u starijoj životnoj dobi! Preporučuje se mediteranska prehrana s većim udjelom vlakana.

Tjelesna aktivnost

Tjelesna aktivnost preventivna je i terapijska mjera kada je riječ o šećernoj bolesti. U starijoj životnoj dobi vrlo je važno uzeti u obzir i opće stanje organizma, postojeće bolesti te prilagoditi tjelesnu aktivnost, zbog mogućih ograničenja. Prije uvođenja tjelesne aktivnosti starija osoba mora se konzultirati sa svojim liječnikom, a poželjno je i savjetovanje s kineziologom.

U starijoj životnoj dobi preporučuje se:

  • Svakodnevna umjerena ili lagana šetnja (minimalno tri puta tjedno). Zbog mogućih promjena (artroza u zglobovima, koljenima i kukovima) poželjnije je hodanje po ravnoj površini. Preporučuje se i nordijsko hodanje radi ravnomjerne raspodjele opterećenja na zglobove.
  • Plivanje, uz poštivanje preporuka (ne ulaziti naglo u vodu, posebno hladniju kada su i visoke temperature zraka, ne ulaziti u vodu nakon obilnog obroka). Preporučuje se plivanje leđnim stilom, u vodi koja nije prehladna.
  • Primjerena tjelesna aktivnost u starijoj dobi su i lagani oblici plesa (bez naglih i brzih pokreta te joga (uz poštivanje mogućih ograničenja). Ako je starija osoba u dobroj „kondiciji“ i  funkcionalna, može se baviti i brojnim drugim aktivnostima, uz prethodnu konzultaciju s liječnikom. Važno je naglasiti da tjelesna aktivnost ne podrazumijeva samo vježbanje, nego svaki oblik aktivnosti koja uključuje tjelesne pokrete: rad u vrtu, igru s unucima, kućanske poslove.

I u starijoj dobi možemo, kroz brigu za svoje tijelo i ono što ga pokreće (um), smanjiti vjerojatnost pojave bolesti, povećati svoju funkcionalnost i kvalitetu života.

Ana Puljak, dr. med., spec. javnog zdravstva, voditeljica Službe za javno zdravstvo

Nastavni zavod za javno zdravstvo dr Andrija Štampar, www.stampar.hr

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
PLIVIT total energyGastalMaxflu
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Zipantola PROTECT
VIDEO GALERIJA
20:57
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: