18.11.2023.
Globalne epidemije šećerne bolesti i pretilosti i dalje se paralelno šire, a broj oboljelih raste iz dana u dan. Trenutno 537 milijuna ljudi u svijetu boluje od šećerne bolesti (u Europi približno 61 milijun), a uz to kod jedne od tri osobe bolest nije dijagnosticirana.
Prevencija šećerne bolesti tipa 2 moguća je u čak 70% slučajeva – pravilnim prehrambenim navikama, primjerenom tjelesnom aktivnošću i održavanjem poželjne tjelesne mase. Vođeni problemom tolikih razmjera, više društava i stručnjaka u liječenju šećerne bolesti u Hrvatskoj izdalo je zajedničke nacionalne smjernice za liječenje šećerne bolesti u odrasloj dobi. Smjernice su usmjerene na promjenu životnih navika kao temelj liječenja ove bolesti, a sve s ciljem kako bi se dijetoterapija šećerne bolesti ujednačeno primjenjivala za sve oboljele.
Preporučuje se individualizirana medicinska nutritivna terapija provođena pod kontrolom dijetetičara/nutricionista, uz redovne kontrolne preglede. Preporučeni prehrambeni obrazac temelji se na principima mediteranske i/ili DASH dijete (ključna je sinergija više vrsta hrane i njihovih komponenti) te se preporučuje birati sezonsku, lokalno uzgojenu hranu. Važno je ne preskakivati obroke, planirati ih i ravnomjerno rasporediti kroz dan (tri glavna te dva međuobroka). Prednost treba dati nutritivno bogatoj, minimalno procesiranoj hrani s nižim glikemijskim indeksom te višim udjelom prehrambenih vlakana.
Praktični savjeti i preporuke:
Metoda modela tanjura pravilne prehrane jednostavan je i najčešće korišten pristup planiranju obroka koji zapravo predstavlja vizualni vodič raspodjele makronutrijenata. Općenita je preporuka da povrće čini ½ tanjura, proteini ¼ te ugljikohidrati također ¼ tanjura. Međutim, ne postoji jedan jedinstveni pristup koji odgovara svima pa je preporuka u suradnji sa stručnjacima (liječnicima specijalistima, nutricionistima, trenerima itd.) individualno prilagoditi način prehrane i tjelesne aktivnosti tako da budu dogoročno održivi i dovode do poboljšanja i dugoročnog očuvanja zdravlja. Osim toga, iznimno je važna međusobna komunikacija između svih stručnjaka koji sudjeluju u skrbi oboljelih od šećerne bolesti, kao i kontinuirana komunikacija, tj. edukacija oboljelih te njihova međusobna komunikacija kako bi se nastavila razmjena znanja i iskustava.
Josipa Matanić, Monika Andrašić
Izvor: Časopis Dijabetes – SLATKI ŽIVOT