x
x

Sindrom sagorijevanja zdravstvenih djelatnika OHBP-a u Republici Hrvatskoj

  13.11.2022.

Izraz stres pojavljuje se već u 14. stoljeću, a danas se opisuje kao nemogućnost pružanja adekvatnog odgovora na određenu situaciju što organizam prepoznaje kao opasnost za vlastiti integritet. Učestala izloženost stresu i stresnim situacijama na radnom mjestu može dovesti do fizičke i emocionalne iscrpljenosti odnosno do sindroma sagorijevanja (engl. burn-out). Osoba koja je tijekom rada dugotrajno izložena stresu uglavnom navodi tegobe poput osjećaja promašenosti profesije, prilične iscrpljenosti ili kroničnog umora.

Sindrom sagorijevanja zdravstvenih djelatnika OHBP-a u Republici Hrvatskoj

Cilj rada bio je ispitati prisutnost sindroma sagorijevanja kod zdravstvenih djelatnika Objedinjenog hitnog bolničkog prijma te analizirati statistički značajne razlike prema spolu, dobi, dužini radnog staža, stupnju obrazovanja i vrsti posla.

Metode: U istraživanju je sudjelovalo 147 ispitanika u šest bolnica Republike Hrvatske (odaziv 72,06 %) koji su anonimno pristupili istraživanju putem online ankete. Korišten je sociodemografski upitnik te validirani upitnik naziva „Stres na radnom mjestu bolničkih zdravstvenih djelatnika“ koji je sadržavao 37 čimbenika stresa na radnom mjestu, a ispitanici su ocijenili njihov utjecaj Likertovom ljestvicom. Najveća razina stresa zabilježena je u domeni Organizacija i financije, a najmanja u domeni Opasnosti i štetnosti na poslu. Ispitanice ženskog spola veću količinu stresa percipirale su u domenama Sukobi i komunikacija na poslu te Profesionalni i intelektualni zahtjevi. Zdravstveni djelatnici s visokom stručnom spremom značajnije izraženiji stres imaju u domeni Javne kritike i sudske tužbe te u domeni Sukobi i komunikacija na poslu, dok oni sa srednjom stručnom spremom takvu količinu stresa izražavaju u domeni Opasnosti i štetnosti na poslu. Porastom dobi raste i razina stresa kod zdravstvenih djelatnika. Pod utjecajem stresa je ukupno 26,5 % ispitanika. Viša količina stresa prisutna je kod žena u pojedinim domenama i to možemo pripisati različitom percipiranju događaja i odnosa u usporedbi s kolegama muškog spola, veća očekivanja od realnosti ili pak prevelikog pritiska na radnom mjestu. Potrebno je provesti preventivnu edukaciju o sindromu sagorijevanja te, po potrebi i pružiti psihološku potporu kako bi se sindrom sagorijevanja u što većem broju izbjegao.

Marija Prša, Zrinka Puharić,Terezija Berlančić, Mario Gašić