Izvješće Revizije je utvrdilo kako ne postoji jedinstvena evidencija rješenja kojima Ministarstvo odobrava specijalizacije, nisu doneseni godišnji planovi potrebnih specijalizacija za 2020., 2021. i 2022. godinu, ne postoji niti evidencija zdravstvenih ustanova, trgovačkih društava i liječničkih ordinacija ovlaštenih za provođenje specijalističkog usavršavanja. Ne postoji stalno praćenje starosne strukture i specijalizacija liječnika što je nužno za praćenje trendova i pravovremeno planiranje kadrova za osiguravanje dovoljnog broja liječnika.

“Planiranje specijalističkog usavršavanja gubi svaki smisao i svrhu, ako se ono provodi metodološki neutemeljeno, bez uzimanja u obzir premalenog broja raspoloživih liječnika i bez razvijanja scenarija kadrovske održivosti”, ističe doc. Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore.

Izvješće Revizije je također utvrdilo da u modelu specijalizacija koji provodi Ministarstvo zdravstva nije moguće pratiti učinke i rezultate specijalističkog usavršavanja, te da je potpuno nejasno na koji način i na temelju kojih kriterija su utvrđene potrebe za specijalističkim usavršavanjem, na što je HLK upozorio prije nekoliko godina.

HLK predlaže novi model nacionalnih specijalizacija

HLK je još 2016. pripremila prijedlog tzv. „nacionalnih specijalizacija”, novi model koji je poslala Ministarstvu zdravstva, a koji predviđa nužnu centralizaciju planiranja, financiranja, raspisivanja, dodjeljivanja i nadzora provođenja specijalističkog usavršavanja.
Prema modelu HLK-a liječnik bi specijalizirao za Republiku Hrvatsku koja bi iz zasebnog fonda financirala te specijalizacije. Specijalizacije bi se raspisivale prema stručno i metodološki utemeljenom planu, a dodjeljivale bi se na transparentan način prema kriterijima izvrsnosti. Komorin model sadrži i osnivanje registra ustanova koje mogu provoditi specijalističko usavršavanje, kao i definiranje njihovog potrebnog kapaciteta za edukaciju.

Model koji je razvila Liječnička komora uspostavlja punu odgovornost svih sudionika procesa, a cilj mu je dizanje kvalitete hrvatskog zdravstva, povećanje učinkovitosti specijalizacija i liječničkih znanja i vještina, što bi u konačnici dovelo do boljih zdravstvenih ishoda.

Longitudinalna studija hrvatskog liječništva koju je 2022. provela HLK, a u kojoj je sudjelovalo više od 1200 specijalizanata, pokazala je da manje od trećine (29 %) specijalizanata smatra da stječe vještine praktičnih postupaka primjereno stupnju specijalističkog usavršavanja, a posebno zabrinjava da je samo jedna petina (19 %) smatrala da je ostvarila stručne kompetencije sukladno planu specijalizacije.

HLK od Ministarstva traži pokretanje stručne rasprave o specijalističkom usavršavanju

Liječnička komora poziva Ministarstvo zdravstva da otvori stručnu raspravu o problemima u specijalističkom usavršavanju i da u suradnji s Komorom i drugim relevantnim liječničkim organizacijama, u najkraćem mogućem roku pripreme novi model specijalističkog usavršavanja. HLK je svojim Imenikom liječnika i Digitalnim demografskim atlasom, trenutno jedinom pouzdanom i ažurnom bazom podataka o liječništvu, jasno pokazala kako ima potrebne stručne, podatkovne, kadrovske, infrastrukturne i upravljačke resurse za planiranje i upravljanje specijalističkim usavršavanjem. Austrija i Slovenija imaju uspješne modele planiranja, upravljanja i kontrole specijalističkog usavršavanja koji vode liječničke komore i to je smjer u kojem treba ići i Hrvatska. Liječnička komora spremna je preuzeti ovu javnu ovlast od Ministarstva.